PreporučenoTech

Prvi pogled na hod ‘neuništivih’ dugoživaca | VIDEO  

Tardigrades, kolokvijalno znani i kao “maleni vodeni medvjedići” ili “dugoživci”, slove kao jedna od najotpornijih i najizdržljivijih životinja u znanom nam svemiru. Istraživanja su pokazala da mogu preživjeti za ostale oblike života nemoguće, smrtonosne uvjete, uključujući izloženost ekstremnim temperaturama, visokim i niskim pritiscima, vakuum, zračenje, dehidraciju ili izgladnjivanje. Znanstvenici su lani otkrili i da posjeduju protein “Dsup” koji učinkovito štiti DNK, iako smo naizgled još daleko od razumijevanja tog mehanizma.

>>>Kad kiši biljke ‘zvone na uzbunu’: PNAS

Novo istraživanje sada nudi prvi uvid i pogled na njihovo hodanje, koje je samo po sebi neočekivano budući da je riječ o jedinoj životinji s mekanim malenim tijelom koja to može i jednoj od najmanjih životinja s nogama uopće.

Medvjedić hoda po čvrstom gelu koristeći kandže (Nirody et al., PNAS, 2021)

“Jedna od najkulerskijih – i u početku najiznenađujućih – stvari o hodu tardigrada bila je koliko su oni dobri u tome,” napisala je na Twitteru biologinja sa Sveučilišta Rockefeller Jasmine Nirody koja je s kolegama povela istraživanje o kretanju medvjedića. “Imaju pravilan hod koji nevjerojatno liči na onaj mnogo, mnogo većih životinje!”

>>>SOCOM najavio klinička ispitivanja ‘tablete protiv starenja’

“Nismo ih prisiljavali ni na što. Ponekad bi bili uistinu dokoni i jednostavno htjeli prošetati po podlozi. Drugi put bi vidjeli nešto što im se sviđa i potrčali prema tome,” veli Nirody čiji je tim medvjediće “prošetao” po različitim površinama.

Možebitno mrzovoljan medvjedić kroči po staklu (Nirody et al., PNAS, 2021)

Znanstvenici u istraživanju objavljenom u PNAS-u bilježe da se medvjedići, ovisno o površini, kreću poput insekata iako su biološki daleko od istih.

>>>Zamijećeno je samoobezglavljivanje morskih puževa od značaja za regenerativnu medicinu

“Utvrdili smo da tardigrade prilagođavaju svoje kretanje ‘galopirajućem’ koordinacijskom uzorku pri hodanju po mekšim podlogama,” piše, među ostalim, u studiji. “Ta je strategija opažena i kod člankonožaca kojima služi za učinkovito kretanje po tekućim ili zrnatim podlogama.”

Pratite nas na Google vijestima

Grabancijaš/Science Alert