Udruga njemačke industrije (BDI) i Njemački savez sindikata (DGB) u ponedjeljak u raritetnoj zajedničkoj izjavi pozivaju vladu da još jednom razmotri proračunske prioritete i posegne za masivnim javnim investicijama.
Neuobičajen zajednički nastup najutjecajnijeg poslovnog i radničkog lobija služi kao dobra ilustracija sve šireg otpora politici proračunskog viška i ne preuzimanja novog duga.
Među ekonomistima postoji konsenzus da bi snaženje javne potrošnje u Njemačkoj bilo blagotvorno za šire europodručje i Europsku uniju.
“Ovo nije primarno o borbi sa simptomima recesije, već radije o hrvanju s dublje ukorijenjenim uzročnicima slabog rasta,” rekao je predsjednik BDI-ja, Dieter Kempf, dodavši da vlada ima dužnost zadržati i popraviti poziciju Njemačke kao zemlje biznisa kako bi osigurala dugoročni prosperitet i zaposlenost.
>>>Njemačka ‘za dlaku’ izbjegla recesiju, drugi put u godini dana
Kempf je rekao da bi javne investicije u digitalizaciju i transportnu infrastrukturu trebalo povećati za pola postotnog boda BDP-a, što ugrubo podrazumijeva oko 16 milijardi eura godišnje. Aktualni savezni proračun predviđa investicije u iznosu od 43 milijarde eura za 2020. godinu.
Realne potrebe za javnim investicijama
Šef DGB-a Reiner Hoffmann istovremeno kaže da je dugoročni program javnih investicija jedini način da se osigura održivi model rasta gospodarstva a s njime i dobro plaćeni poslovi.
>>>Njemačka razmatra zaduživanje kroz ‘proračun u sjeni’: Reuters
“Mi si više ne možemo priuštiti riskiranje prosperiteta budućih generacija s ovako zastarjelom infrastrukturom i nedovoljno financiranim obrazovnim sustavom,” rekao je Hoffmann uz ocjenu da bi snaženje javnih investicija također ojačalo društvenu povezanost i doprinijelo jednakosti životnog standarda širom Njemačke.
Njemačka državna banka KfW procjenjuje da lokalne jedinice imaju realne potrebe za javnim investicijama u iznosu do 138 milijardi eura, navodi Reuters.
Među ekonomistima postoji konsenzus da bi snaženje javne potrošnje u Njemačkoj bilo blagotvorno za šire europodručje i Europsku uniju. Nova šefica Europske središnje banke Christine Lagarde je Berlin izdvojila kao jedno od europskih središta s dovoljno proračunskog prostora za poticanje europskog gospodarstva.
>>>Ekonomija eurozone ‘blizu zatajenja’: IHS Markit
Njemačka “opsjednutost” fiskalnim pravilima koja se reflektira u politici Europske komisije postaje sve izoliranijom u modernim ekonomijama. Zauzdavanje potrošnje i izostanak investicija stoje u paradoksalnoj opreci s monetarnim politikama središnjih banaka koje u svrhu poticanja gospodarstava posežu za negativnim kamatnim stopama ili stvaranjem golemih količina svježeg novca.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
