Pred Hrvatskom i Europskom unijom je razdoblje preobrazbe gospodarstva novim tehnologijama, te Hrvatska mora podići svoja ulaganja u istraživanje i razvoj s jedan na dva posto BDP-a, koliko se u prosjeku ulaže u EU-u, ocijenjeno je na panelu o mladima i budućnosti IT industrije u Osijeku.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je u četvrtak raspravu na temu mladih i budućnosti IT industrije na kojoj su sudjelovali zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP), putem videoveze zastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP) profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku Robert Cupec, inženjerka računarstva sa Sveučilišta u Osijeku Valentina Gotal te predstavnik Osijek Software Cityja Ivan Ostheimer, priopćio je Ured EP-a.
Zlatno doba
Ressler je rekao kako globalno pred nama „ogromna transformacija gospodarstva, uglavnom na području digitalne industrije te novih tehnologija. Direktor Googlea kaže da će ta transformacija u sljedeća dva desetljeća biti značajnija za naša društva nego je to bio izum struje ili vatre. Mislim da je to stvarno tako i da nema razloga da Osijek i Hrvatska ne nastave smjerom kojim su krenuli. Relativno smo mali u odnosu na neke druge EU države članice, ali već sada u osmoj godini EU članstva pokazujemo da možemo biti konkurentni i uspješni.“
Kao potpredsjednik posebnog parlamentarnog odbora za umjetnu inteligenciju, Ressler je podsjetio da je trenutačno na europskoj razini aktualna rasprava o reguliranju ove nove tehnologije. Pojasnio je da se pokušava naći ravnoteža na način da se koriste potencijali umjetne inteligencije i ne zaustavi razvoj industrije, ali da se istodobno izbjegnu mogući negativni scenariji poput pokušaja manipulacije na štetu građana.
Ključna uloga digitalizacije
Glavak je istaknula kako digitalizacija ima ključnu ulogu u svim europskim politikama. „Cilj je da do 2030. godine barem 80 % ljudi u EU-u ima osnovne digitalne vještine“, rekla je Glavak te zaključila da Europa novoj generaciji daje golemu priliku. „Kako će Hrvatska i druge članice to iskoristiti, ovisi o nama samima.“
Glavak je govorila i o promjenama koje je već sada donijela digitalizacija te izdvojila nove mogućnosti u području komunikacije što je posebno dobro došlo u prevladavanju raznih izazova nametnutih u vrijeme pandemije.
>>>Hrvatska digitalna konkurentnost najlošija u Uniji, HUP ICT poziva na žurne reforme
No, upozorila je, postoje i negativne strane, poput poplave dezinformacija te je “stoga jako važno raditi na razvijanju medijske pismenosti u digitalnom svijetu te kritičkog razmišljanja.”
“Fleksibilnost u vremenu i prostoru”
Profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku Robert Cupec govorio je o koristi digitalne tehnologije tijekom pandemije te o načinu na koji se nastava prilagodila novim okolnostima.
Kao pozitivno iskustvo naveo je „fleksibilnost u vremenu i prostoru“, a kao negativnu, činjenicu da nisu svi imali istu infrastrukturu, poput odgovarajuće brzine interneta te da online predavanja ipak zaostaju za kvalitetom nastave koja se odvija uživo.
Govoreći o STEM-u Cupec je upozorio da bez odgovarajućih financijskih sredstava ne može doći do napretka te je istaknuo kako trenutačno Hrvatska izdvaja samo jedna posto BDP-a u istraživanje i razvoj, dok je EU prosjek dva posto.
Zastupljenost žena u STEM-u
Inženjerka računarstva sa Sveučilišta u Osijeku Valentina Gotal istaknula je kako je došlo vrijeme za veću prisutnost žena u STEM području.
Smatra da bi različiti dionici i ustanove trebali što više organizirati STEM radionice na kojima bi mladi mogli dobiti potrebne informacije. Kazala je da se i ona sama okrenula računarstvu nakon što je pohađala sličnu radionicu o jačanju položaja žena na tržištu rada. „Takve radionice trebale bi biti češće i na što više mjesta, tako da mladi mogu isprobati praktične dijelove iz različitih STEM područja“, rekla je. Napomenula je i da u posljednje vrijeme sve više mladih ostaje raditi u Osijeku i okolici upravo zato što svoju budućnost pronalaze u IT industriji.
>>>Bezuvjetno oslobađanje ljudi od rada je blizu i nezaustavljivo | Sam Altman | OpenAI
Predstavnik Osijek Software Cityja Ivan Ostheimer rekao je kako je udruga pokrenuta 2012. sa ciljem djelovanja prema lokalnoj zajednici. „Nekoliko vodećih IT firmi u Osijeku shvatilo je da je mladima potrebno predstaviti industriju na pristupačan način“, rekao je Ostheimer te zaključio da se plodovi djelovanja udruge vide i u razvoju IT sektora u gradu i okolici.
Strategija razvoja
Uvodne govore održali su gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić, predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić (videovezom) te prorektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Loretana Farkaš
Radić je rekao kako je jako zadovoljan činjenicom da se rasprava o IT industriji i mladima održava upravo u Osijeku jer „grad ima puno toga reći na ovu temu“ te „čini sve da se izbrendira kao IT sredina“.
Miletić je istaknuo da „cilj je da se iz Osijeka razvija čitava županija jer koliko je jak Osijek, bit će jaka i Slavonija.“
>>>Od kutinskog startupa do globalne tehnološke kompanije – 7 godina AGRIVI-ja
Prorektorica Farkaš istaknula je da je u njihovoj strategiji razvoja u idućih 10 godina prioritet jačati postojeće programe u IT sektoru te razvijati nove, ne samo na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, nego i na društveno-humanističkim fakultetima.
Pavić je podsjetio da je Hrvatskoj u sljedećih 10 godina na raspolaganju 24,5 milijardi eura iz europskog proračuna te paketa oporavka i otpornosti, navodi se u priopćenju.
Tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova
U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskim saborom i Hrvatskom zajednicom županija organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova, a prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga koji će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije.
Prije Osijeka i panela o budućnosti IT industrije, u Dubrovniku je u suradnji s tamošnjim sveučilištem održana rasprava o održivom turizmu, u Rijeci u partnerstvu s riječkim sveučilištem rasprava o budućnosti kulture, a u Puli zajedno s pulskim sveučilištem rasprava o budućnosti obrazovanja.
