Hrvatska narodna banka svakih pet godina provodi reviziju statistike odnosa s inozemstvom, a posljednji je put to napravila krajem rujna ove godine. Objavljeni podaci usklađuju se s novim metodologijama i standardima, a jedno od najvažnijih unapređenja kod najnovije revizije podataka odnosi se na statistiku deviznoga prihoda od turizma.
Spomenutim revidiranjem podataka, koje uključuje podatke od 2003. godine, u svim je godinama smanjena vrijednost deviznoga prihoda od turizma. Ipak, trend kretanja deviznoga prihoda od turizma povoljniji je nego što je to bio slučaj prije ove revizije. Naime, prema podacima prije revizije u razdoblju 2003. ─ 2018. godine pad promatranoga pokazatelja zabilježen je u tri godine (2004., 2009. i 2010. godine), dok je prema revidiranim podacima u istom razdoblju pad zabilježen samo u 2009. godini.
Revidiranje podataka o deviznom prihodu od turizma nije utjecalo na činjenicu da turizam i dalje ima važnu ulogu u gospodarstvu Hrvatske, kao i činjenicu da Hrvatska i dalje ima najveći omjer deviznog prihoda i BDP-a (oko 18% u postotku od BDP-a) u EU. Taj podatak upućuje na potrebu drugačije strukture hrvatskoga gospodarstva jer je turizam djelatnost koja je podložna širokome spektru rizika (primjerice vremenske prilike i sigurnost).
Osim toga, hrvatski je turizam izrazito sezonski. Naime, najveći udio u noćenjima cijele godine i dalje imaju srpanj i kolovoz, koji zajedno čine oko 60% noćenja cijele godine (u 2018. godini 59,1%). Visina toga postotka ogleda se pri usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama (prosjek šest mediteranskih zemalja iznosi 34,6%), gdje Hrvatska ima kudikamo najveći udio.
Trend kretanja deviznoga prihoda od turizma povoljniji je nego prije revizije.
Osim navedenoga, izraženost sezonalnosti hrvatskoga turizma vidljiva je i u podatku da Hrvatska ima kudikamo najveći omjer najposjećenijeg i najmanje posjećenog mjeseca u godini kada se promatra EU. Naime, prema podacima Eurostata, na razini cijele EU se u najjačem mjesecu (u 2018. godini je to bio kolovoz) ostvari oko četiri puta više noćenja nego u najslabijem mjesecu (u 2018. godini je to bila veljača), dok se u Hrvatskoj u kolovozu ostvari u prosjeku 58 puta više noćenja (u 2018. 55,7 puta) nego u siječnju (u 2018. to je iznimno bila veljača).
Jedan od vidljivih primjera utjecaja potrošnje inozemnih turista, tj. deviznoga prihoda od turizma te određenoga utjecaja sezonalnosti turizma postoji kod prometa u trgovini na malo. Naime, u najjačim turističkim mjesecima u godini, odnosno u srpnju i kolovozu, ostvari se najviše maloprodajnoga prometa u godini (oko petine godišnjeg prometa u oba spomenuta mjeseca zajedno). Promet u trgovini na malo čini znatan dio osobne potrošnje, tj. najveće stavke BDP-a.
S obzirom na to da je u prvih osam mjeseci 2019. godine ostvaren rast (2%) turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, očekujemo da će i ove godine biti zabilježeno povećanje deviznoga prihoda od turizma.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.