Željko Rohatinski, cijenjeni hrvatski ekonomist i bivši guverner Hrvatske narodne banke, jučer je ususret predavanju na riječkom Ekonomskom fakultetu povodom predstavljanja nove knjige “Kriza u Hrvatskoj” izjavio da Vlada i HNB ciljanim tiskanjem novca mogu pomoći brodogradnji.
Rohatinski je podsjetio da Hrvatska aktivnu i suverenu monetarnu politiku može voditi sve do ulaska u eurozonu, neovisno o proturječnim signalima ili upozorenjima izvana.
>>>Rasprodan je prvi udžbenik Moderne monetarne teorije
Ekonomist ističe da je za takvo, “funkcionalno štampanje novca, u smislu da taj novac ide u gospodarstvo a ne na potrošnju i uvoz” nužna “velika usklađenost djelovanja centralne banke i Vlade, onakva usklađenost kakve sada nema”.
Istina je, dodaje, da se novac i sada tiska, no taj novac “ili stoji na računima banaka u HNB-u, ili služi za otplatu dugova naših banaka prema stranim bankama,” rekao je prema citatu Novog lista.
Dead money
Novinari su o prijedlogu Rohatinskog da se aktivnom monetarnom politikom i ciljanim stvaranjem novca pomogne brodogradnju pitali aktualnog guvernera Borisa Vujčića.
‘Ako imamo ambiciju voditi aktivnu monetarnu politiku, onda je najbolje zadržati monetarni suverenitet što je moguće duže.‘
ŽELJKO ROHATINSKI
“Najbolje da onda on objasni kako bi to izveo,” odgovorio je Vujčić, dodavši da aktualni višak likvidnosti u sustavu iznosi 36 milijardi kuna.
Ekonomisti bi na navedeno odgovorili da se novac u realnu ekonomiju pušta kroz “transmisijski mehanizam” koji u Hrvatskoj u suštini ne postoji izvan okvira komercijalnih banaka.
Bila riječ o privatnim investitorima, korporacijama, komercijalnim ili središnjim bankama, ekonomisti bi novac koji ne miče guzicu, već dangubi na računima ne pokazujući interes za ulazak u realnu ekonomiju, odnosno novac koji postoji bez svrhe, u slengu nazvali “mrtvim” (dead money). Kako ističe Vujčić, Hrvatska zapravo grca u takvom, mrtvom novcu.
Monetarni suverenitet
Rohatinski svojim izjavama otvara vrata globalno sve aktualnijoj raspravi o Modernoj monetarnoj politici (MMT) koja propitkuje granice održivog deficita, dopuštene inflacije i državne intervencije u realnoj ekonomiji.
Novac, u reklo bi se bezgraničnim količinama stvaraju sve vodeće svjetske banke. Europska i američka središnja banka su u potrazi za oporavkom i ciljanim stopama inflacije kroz programe kvantitativnog popuštanja nakon Globalne recesije upareno stvorile više od 10 bilijuna dolara.
