Najnovijim paketom mjera za pomoć građanima i gospodarstvu, Vlada RH je osigurala predvidljivost poslovnih uvjeta za gospodarstvo te ublažila daljnji pad standarda i kupovne moći građana. Ipak, za nadati se da će ovaj, već peti paket paketa mjera biti i zadnji jer inflatorni pritisci postupno popuštaju. Kraj ere jeftine ruske energije za Europu i tranzicijski trošak prelaska na zelene i alternativne izvore energije, realnost je koja nije jednostavna niti jeftina.
>>>Negativne cijene električne energije u Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj
Ovo je ključno jer je Hrvatska u Europskoj uniji poznata po jeftinoj električnoj energiji za građane, a da su cijene električne energije za poduzetnike i industriju iznad prosjeka EU.
I bez trenutnog usporavanja globalne ekonomije, ova situacija dugoročno nije održiva za hrvatske gospodarstvenike, koji, čuvajući postojeća i stvarajući nova radna mjesta, najviše pomažu građanima u prevladavanju negativnih učinaka visoke inflacije. Kako su neto plaće realno rasle 1,8 posto u prvoj polovici 2023. godine, gospodarstvenici su učinili koliko su im tržišni uvjeti dozvolili da zaposlenicima ublaže pad kupovne moći i osobne potrošnje kao jednog od najvažnijih generatora BDP-a.
Strukturno kvarenje proračuna
Uz predvidljivost poslovanja čiji regulatorni okvir omogućuje država, osiguranje povoljnih uvjeta financiranja za ekonomiju značajno ovisi i o percepciji tržišta da je fiskalna pozicija nacionalne ekonomije održiva. Trenutno smo u jedinstvenoj ali i privremenoj situaciji u kojoj znatna sredstava iz Europske unije jačaju našu fiskalnu poziciju. Utoliko, razumijemo i podržavamo Vladu kada posegne za mjerama fiskalne politike kako bi ublažila privremene negativne učinke na ekonomiju. Međutim, dobronamjerno ukazujemo i na rizik da bi nastavak takvih mjera mogao prerasti u trajno povećanje fiskalnih izdataka i strukturno kvarenje proračuna.
Prošli smo dug put od neodrživog proračuna, visokih kamatnih stopa i makroekonomskih nestabilnosti koje su ulaskom u eurozonu u značajnoj mjeri otklonjene, te nam je cilj da tako i ostane. Pozdravljamo i najavu banaka da će povećati kamatne stope na štednju uz zadržavanje sadašnjih kamatnih stopa na stambene kredite što bi uz smanjenje cijena proizvoda široke potrošnje bio dodatni impuls smanjenju inflatornog pritiska.
Pratite nas na Google vijestima
Piše: Goran Šaravanja,
glavni ekonomist HGK
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.