Američki sankcijski pritisak prema Rusiji utječe na politiku Danske i EU-a u prema izgradnji plinovoda Sjeverni tok – 2, izjavio je u petak predsjednik uprave Nord Streama 2 i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, te ocijenio da se Washington pri tome “ne vodi samo prijateljskim motivima”, prenose mediji.
“Prije svega, moramo reći da je to loš pristup. Američki partneri vrlo jasno pokazuju da više nego ikada žele izvoziti LNG na europsko tržište”, rekao je Schröder na tematskom poslovnom doručku u sklopu Međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu.
Dodao je kako je danska politika, koja odugovlači s izdavanjem dozvola za polaganje cijevi Sjevernog toka 2 kroz danske vode, suprotna europskom zakonodavstvu i otežava osiguranje održivih dobavnih energetskih pravaca.
“Prije svega, moramo reći da je to loš pristup. Američki partneri vrlo jasno pokazuju da više nego ikada žele izvoziti LNG na europsko tržište”,
Gerhard Schröder
Schröder se nada da će se nakon izbora u Danskoj otvoriti mogućnost za, kako je rekao, konstruktivni dijalog o tom pitanju.
>>>‘Više milijardi dolara’ podrške SAD-a za Inicijativu tri mora
Osim toga, predsjednik upravnog odbora Nord Streama 2 AG izjavio je da će plinovod biti izgrađen, unatoč teškoćama u realizaciji, te kritizirao promjene u EU-ovoj direktivi o plinu.
Projekt Sjeverni tok 2 predviđa polaganje dvostrukoga plinskog cjevovoda dnom Baltika, od Rusije do Njemačke, kapaciteta 55 milijardi prostornih metara godišnje.
Dozvolu za gradnju već su dale Njemačka, Finska i Švedska, a preostala je Danska.
Velike rezerve prema Sjevernom toku 2 imaju Ukrajina, koja se boji gubitka tranzitnih prihoda zbog opasnosti od gašenja postojeće plinske rute koja ruski plin dovodi u Europu, te SAD, koji ističe da bi novi plinovod pojačao europsku plinsku ovisnost o Rusiji.
Osim tih zemalja, Latvija, Litva i Poljska zajedno su istupile protiv gradnje Sjevernog toka 2 ističući da je to politički projekt.
>>>Trump prijeti sankcijama za Sjeverni tok 2: ‘mi štitimo Njemačku od Rusije’
Rusija, s druge strane, ističe da taj plinovod ne treba promatrati kao instrument njezina utjecaja na Europu, a ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je izjavio da je riječ o komercijalnom projektu.
