Državni zavod za statistiku donosi redovitu godišnju anketu o dohotku stanovništva na kojoj se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj.
>>>Siromaštvo i materijalna deprivacija u 2019.
Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.
51,3% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.
Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2018. iznosi 19,3%.
Prag rizika od siromaštva u 2018. za jednočlano kućanstvo iznosi 29 820 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 62 622 kune na godinu.
10,1% osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2018. u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 24,8% osoba
Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2018. iznosi 8,6%.
Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2018. iznosi 11,2%.
Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,3% na stopu od 25,7%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 42,9%.
52,9% osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava
Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunana je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa u 2018. iznosila 13,9% i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u 2018. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva bila 20,4%.
Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 97 870 kuna u 2018., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 55 018 kuna.
Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2018., osigurava podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te na nižim prostornim razinama, dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine – Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku.
Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku u 2018. iznosila je 18,4% dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,7%.
>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS
Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku Hrvatsku u 2018. iznosio je 24,6%, a za Kontinentalnu Hrvatsku 24,9%, piše DZS.
Materijalna deprivacija
Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.
Prema podacima Ankete u 2018. zabilježeno je:
- 7,7% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
- 51,3% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
- 10,1% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
- 52,9% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava
- 17,5% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije
- 14,1% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 28,6% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 40,4% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (0,6%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
- 49,6% osoba koje žive u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok samo 4,8% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje.
>>>Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2018. (.pdf)
Pratite nas na Google vijestima
