Siromaštvo i materijalna deprivacija u 2019.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak Anketu o dohotku stanovništva, istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku.

Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2019. iznosila je 18,3%, jedan posto manje nego godinu prije.

U 2019. godini 48,6% osoba živjelo je u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.

Prag rizika od siromaštva u 2019. za jednočlano kućanstvo iznosio je 32 520 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 68 292 kune na godinu. Godinu prije prag za jednočlano kućanstvo iznosi je 29 820 kuna godišnje, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62 622 kune na godinu.

>>>Siromaštvo i materijalna deprivacija u 2018.

Lani je u riziku od siromaštva ili teškoj deprivaciji živjelo 23,3% osoba, a godinu prije 24,8% osoba.

Stopa teške materijalne deprivacije koja prikazuje postotak osoba u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije u 2019. iznosila je 7,3%, u odnosu na 8,6% u 2018. godini.

Značaj socijalnih transfera

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 18,3% na stopu od 24,3%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 41,0%, što je redom bolje nego u 2018. godini kad osnovna stopa osoba u riziku od siromaštva iznosila 19,3%, a stopa nakon izuzimanja transfera 25.7%.

>>>51,3 posto Hrvata nema škuda za jednotjedni godišnji izvan svoga ‘dvorišta’: Eurostat 

Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012., odnosno pokazatelja koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunana na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012., u 2019. je iznosila 10,6%, što upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u 2019. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,4%.

Lani je 51,7% osoba živjelo u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

Ta je stopa u 2018. iznosila 13,9%.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu u 2019. iznosio je 105 932 kune, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 60 009 kuna. Godinu prije, prosjek po kućanstvu bio je 97 870 kuna, a prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio je 55 018 kuna.

Siromaštvo i deprivacija u Jadranskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj

Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2019., osigurava podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Hrvatske te na nižim prostornim razinama, dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine su Jadranska i Kontinentalna Hrvatsku, gdje je stopa rizika siromaštva prema objavljenim podacima iznosila 16,1% za prvu i 19,4% za drugu prostornu jedinicu.

Godinu prije, stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku iznosila je 18,4% dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,7%.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku Hrvatsku u 2019. iznosio je pak 22,0%, a za Kontinentalnu 23,9% u poredbi s 24,6% i 24,9% u 2018. godini.

Siromaštvo prema dobi i spolu

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2019. bila je najviša u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 30,1%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 33,6%, a u muškaraca 24,9%. Najniža je stopa rizika od siromaštva u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,9%. U muškaraca te dobi iznosila je 13,6%, a u žena 12,1%.

Materijalna deprivacija

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava. Prema podacima Ankete u 2019., zabilježeno je:

• 6,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
• 48,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
• 7,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
• 51,7% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava
• 15,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)
• 11,9% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem,  23,6% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 44,4% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (0,9%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

>>>Detaljnije o metodologiji i rezultatima Ankete u izvješću DZS-a (.pdf)

Pratite nas na Google vijestima