Bogato ilustrirana “Povijest slika za djecu”, u kojoj David Hockney i Martin Gayford uvode čitatelje u svijet umjetnosti nizom primjera i naputaka kako gledati slike, objavljena je u hrvatskom prijevodu u nakladi Školske knjige.
Uz ilustracije Rose Blake, knjiga kroz razgovor Davida Hockneya, proslavljenog umjetnika koji stvara u većini medija i Martina Gayorda, likovnog kritičara i publicista, na pristupačan način donosi osnove povijesti umjetnosti, podsjeća na najvažnija djela i zanimljivosti o njima, ali i sugerira kako najlakše shvatiti što je umjetnost.
Povijest slika počinje u špiljama, a završava, barem zasad, s iPadom. Tko zna u kojem će smjeru krenuti u budućnosti?
David Hockney
>>>prelistaj izdanje (sneak-peek)
Riječ je o svojevrsnom putovanju kroz povijest slika, u velikom rasponu umjetničkih djela, od onih nastalih na zidovima špilja, poput 17 tisuća godina starog crteža bika iz špilje Lascaux u jugozapadnoj Francuskoj, preko slavnih umjetnika, Van Gogha, Caravaggia, Da Vincija, Magrittea, Degasa, Vermera, do današnje invazije slika na prijenosnim računalima, telefonima, u časopisima, novinama, videoigrama.
>>>‘Posudi mi smajl’ i druge suvremene knjige besplatno online: Projekt BEK
Kroz osam poglavlja – Razmišljamo o slikama, Ostavljanje tragova, Svjetlo i sjene, Pogledajte ovaj prostor, Zrcala i odrazi, Slikanje i fotografija, Pokretne slike i Priča se nastavlja – autori objašnjavaju zašto i kako nastaje umjetnosti, a sa željom da daju sveobuhvatnu sliku povezuju djela nastala u sasvim različitim razdobljima i dijelovima svijeta.
Slike za pamćenje
Jasnim i jednostavnim, djeci pristupačnim stilom otkrivaju zašto su neke slike ostale zapamćene, što su to novo donijele da bi ih se danas nazivalo pionirskima, no ne zadržavaju se na faktografiji, već žele potaknuti čitatelje na način razmišljanja koji će ih odvesti korak dalje u poznavanju umjetnosti.
“Slike su svuda oko nas, na računalina, telefonima, u časopisima, novinama i knjigama, možemo ih vidjeti na ulicama i na televiziji, vise na zidovima naših domova, u umjetničkim galerijama i muzejima. Razmišljamo, sanjamo i pokušavamo razumjeti svijet oko sebe u podjednakoj mjeri riječima i slikama”, ustvrdio je Hockney u uvodu knjige.
Objasnio je kako “Povijest slika za djecu” nije napisana u tradicionalnom obliku djela o povijesti u kojem bi čitatelj očekivao redoslijed događaja, no uvrštena kronologija prikazuje alate kojima su se umjetnici koristili i izume koji su utjecali na njihov rad.
Hockney kaže kako je uvrstio slike koje se njemu sviđaju i koje su možda sasvim drugačije od onih koje bi odabrao netko drugi tko bi pisao o povijesti slika. “Kad gledamo slike svi donosimo vlastita gledišta i upravo je to najljepše kad je riječ o umjetnosti i razlog zašto je stvaramo”, napomenuo je.
Knjiga povezuje slikarstvo, fotografije i film, uz osobno viđenje autora, pa će tako Hockney primijetiti da ga slavna Mona Lisa po sjenama i načinu na koji je osvijetljena podsjeća na fotografije Marlene Dietrich, a predočuje i kako su to kineska umjetnička djela i japanski otisci utjecali na Disneyeve animatore.
“Povijest slika za djecu” osvojila je ove godine “Nove horizonte”, posebnu nagradu žirija na Sajmu dječje knjige u Bologni.
Nitko ne zna kako će slike izgledati u budućnosti
“Povijest slika počinje u špiljama, a završava, barem zasad, s iPadom. Tko zna u kojem će smjeru krenuti u budućnosti?”, zapitao se Hockney.
Kako nekad nitko nije mogao predvidjeti da će se pojaviti Internet i donijeti revoluciju na području slika, autori smatraju da ni danas nitko ne može znati kako će se slike nastaviti mijenjati, osobito zato što ih se lako može lažirati.
Gayford kaže kako danas više nema razloga vjerovati više fotografiji nego naslikanom djelu, no iako nije neuobičajeno vidjeti lažirane fotografije političkih događaja ili slavnih osoba na mrežnim stranicama, ljudi ipak i dalje očekuju da slike govore istinu i prikazuju svijet onakvim kakav on jest.
>>>ZaKi Book app od 31. svibnja omogućuje posudbu ‘e-knjiga’ u zagrebačkim knjižnicama
Po njegovim riječima, povijest prati one slike koje su sačuvane i nemoguće je reći koje će opstati u budućnosti, ali vjerojatno će biti vrijedne spomena.
Na kraju knjige nalazi se kronologija izuma važnih za povijest slika i slikarstva, pojmovnik za bolje razumijevanje teksta, te popis uvrštenih ilustracija.
