Eurozona je 2022. godinu zaključila sa stagnacijom, pokazuju ovotjedni, konačni podaci (.pdf) europskog statističkog ureda, Eurostata.
Bruto domaći proizvod, BDP, u četvrtom je tromjesečju u 20 članica monetarne unije zatajio na 0.0%, dok se na godišnjoj razni, u poredbi s istim razdobljem 2021. godine, povećao za 1.9%.
Inicijalne su procjene, objavljene 31. siječnja, sugerirale blago širenje za 0.1%.
Potrošnja kućanstava u četvrtom tromjesečju 2022. zabilježila je najveći pad od formiranja eurozone u 1999., s izuzetkom godina koje je označila pandemija bolesti COVID-19. Pad nije bio isti u svim zemljama; primjerice, Nizozemska i Belgija zabilježile su zdrav rast, ali su Francuska, Njemačka i Italija iskusile pad od oko -1%, dok je Španjolska doživjela pad od -2,4%.
Bert Colijn
Podaci za svih 27 članica Europske unije istovremeno bilježe prvi korak prema tehničkoj recesiji, budući da se BDP na kvartalnoj razini smanjio za -0.1%.
>>>Q3 BDP u eurpodručju bolji od prvih procjena, Slovenija među najvećim gubitnicima | Eurostat
Ponajveći kvartalni rast BDP-a zabilježen je u Grčkoj, na Cipru i Malti, dok su ponajveći pad iskusile Njemačka, Estonija, Italija i Litva.
Eurostat je umanjio i tromjesečni rast zaposlenosti u europodručju, s inicijalnih 0.4 na 0.3%.
>>>Bodri, bolji od očekivanih podaci sugeriraju bijeg od recesije u europodručju | S&P Global
“Siromašna potrošnja domaćinstava i slabost ulaganja ukazuju da su temeljna kretanja slabija od očekivanih što snaži zabrinutost oko gospodarskog učinka eurozone,” napisao je u komentaru iskusni ekonomist ING-a, Bert Colijn, čija je procjena da je “stagnirajući BDP eurozone gori nego što se čini”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
