Vrijednost švedske krune u četvrtak se sunovratila na najnižu razinu u 17 godina nakon što je tamošnja središnja banka, Riksbank, odgodila stezanje i daljnju normalizaciju monetarne politike s kojom je sramežljivo započela u studenom prošle godine.
Neočekivano suzdržavanje od povećanja kamatnih stopa u bankovnom sustavu i zabrinutost zbog slabljenja inflacije je iznenadila investitore, piše Reuters. Kruna je u četvrtak u odnosu na dolar posrnula za 1.4 posto na 9.55 (kruna za 1 dolar), što je posljednji put zabilježeno u kolovozu 2002. godine.
>>>Švedska vlada zakonom sili gotovinu
“Ovaj izvanredni stav o monetarnoj politici nastavlja udarati krunu i promjena tona (Riskbanka) se čini opravdanom,” rekao je analitičar Kit Juckes iz Societe Generale.
Inflacija u Švedskoj gubi na snazi usprkos šestogodišnjoj opuštenoj politici, odnosno niskim ili nultim kamatnim stopama i intenzivnom stvaranju novog novca. Riksbank od 2017. godine upozorava (.pdf) da rast ekonomskih aktivnost i/ili količine novca ne rezultira porastom plaća u Švedskoj i drugim razvijenim ekonomijama.
Europska središnja banka, suočena sa sličnim izazovima nakon stvaranja više od 2.5 bilijuna eura koji ne nalaze put do realne ekonomije i džepova građana u eurozoni, je od stezanja monetarne politike i povećanja kamatnih stopa odustala u ožujku i najavila novu rundu superpovoljnih kredita za komercijalne banke.
>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny
Jedan od razloga za izostanak priželjkivane inflacije cijena i plaća te njihova utjecaja na ekonomski rast su neoliberalne strukturne reforme koje su radnike “oslobodile” od njihovih prava.
