Suočeni smo s udarom na ekonomiju nezabilježenim od Velike depresije: Komisija

Pandemija koronavirusa snažno je pogodila svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo EU-a te ima vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na razini EU-a i nacionalnoj razini, gospodarstvo EU-a ove će godine doživjeti recesiju povijesnih razmjera.

U proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7¾ %, a u 2021. narasti za 6¼ %. Gospodarstvo EU-a će se po predviđanjima u 2020. smanjiti za 7½ %, a u 2021. narasti za oko 6 %. Projekcije rasta za EU i europodručje u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. revidirane su naniže za približno devet postotnih bodova.

>>>Niski troškovi rada, rekordna zaposlenost i usporavanje BDP-a u Jesenskoj prognozi za Hrvatsku

Udar na gospodarstvo EU-a je simetričan jer je pandemija pogodila sve države članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu outputa u 2020. (od –4¼ % u Poljskoj do –9¾ % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021. Gospodarski oporavak pojedine države članice neće ovisiti samo o razvoju pandemije u toj državi, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti odgovora na krizu s pomoću stabilizacijskih politika. S obzirom na međuovisnost gospodarstava EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih država članica.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: U ovom trenutku samo okvirno možemo pretpostaviti razmjer i ozbiljnost udara koronavirusa na naša gospodarstva. Iako će neposredne posljedice na globalno gospodarstvo biti puno ozbiljnije od financijske krize, dalekosežnost posljedica ovisit će o razvoju pandemije, našoj sposobnosti da na siguran način ponovno pokrenemo gospodarstvo i da se oporavimo nakon toga. To je simetričan udar: sve su države članice EU-a pogođene i očekuje se da će sve ove godine imati recesiju. EU i države članice već su postigli dogovor o izvanrednim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Preduvjet za zajednički oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim odgovorima na krizu na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Zajedno smo jači.

Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Europa se suočava s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a ovisit će o brzini kojom će se ukidati ograničavanja kretanja, važnosti usluga kao što je turizam u svakom gospodarstvu i financijskim resursima pojedinih država. Te su razlike prijetnja jedinstvenom tržištu i europodručju, no mogu se ublažiti odlučnim i zajedničkim djelovanjem na europskoj razini. Taj izazov moramo dočekati spremni.

Nakon velikog udarca na rast slijedi nepotpun oporavak

Pandemija koronavirusa ozbiljno je utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe. Očekivano postupno popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak, premda nije za očekivati da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u potpunosti nadoknaditi ovogodišnje gubitke. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti.

Ključan preduvjet za ograničenje gospodarske štete i olakšanje brzog i čvrstog oporavka koji će gospodarstva usmjeriti na put održivog i uključivog razvoja bit će osigurati da su mjere politika EU-a i nacionalnih politika za odgovor na krizu i dalje učinkovite.

Očekuje se da će se nezaposlenost povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti

Programi skraćenog radnog vremena, subvencije za plaće i potpore za poduzeća trebali bi pridonijeti zadržavanju radnih mjesta, no pandemija koronavirusa ipak će ozbiljno utjecati na tržište rada.

Predviđa se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5 % u 2019. na 9½ % u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8½ % u 2021. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7 % u 2019. na 9 % u 2020., a zatim smanjenje na oko 8 % u 2021.

Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom radnika koji ovise o turizmu. I mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.

Veliki pad inflacije

Ove godine očekuje se znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizirati pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u opskrbi povezanima s pandemijom.

>>>Inflacija u eurozoni

Trenutačno se predviđa da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,2 % u 2020. i 1,1 % 2021. Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 0,6 % u 2020. i 1,3 % u 2021.

Odlučne mjere politike dovest će do porasta javnog deficita i duga

Države članice odlučno su reagirale fiskalnim mjerama za ograničavanje gospodarskih posljedica pandemije. „Automatski stabilizatori”, kao što su isplate naknada za socijalno osiguranje u kombinaciji s diskrecijskim fiskalnim mjerama, trebali bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6 % BDP-a u 2019. na približno 8 % u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3 % u 2021.

Udio javnog duga u BDP-u smanjivao se od 2014., a sada se očekuje njegovo ponovno povećanje. Predviđa se da će se u europodručju povećati s 86 % u 2019. na 102¾ % u 2020. te u 2021. smanjiti na 98¾ %. Za EU se predviđa da će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4 % u 2019. na oko 95 % ove godine te zatim sljedeće godine smanjiti na 92 %.

Iznimno velika nesigurnost i pretežno negativni rizici

Proljetna prognoza povezana je sa stupnjem nesigurnosti koji je viši od uobičajenog. Temelji se na nizu pretpostavki o razvoju pandemije koronavirusa i povezanim mjerama ograničavanja. U osnovnom scenariju pretpostavlja se da će se ograničavanje kretanja postupno ukidati od svibnja nadalje.

I rizici povezani s tom prognozom neuobičajeno su veliki i pretežno negativni.

Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja. Postoji i rizik da bi pandemija mogla prouzročiti drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih lanaca vrijednosti i međunarodne suradnje, što bi utjecalo na vrlo otvoreno i međusobno povezano europsko gospodarstvo. Posljedice pandemije mogle bi biti trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada.

Osim toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u Ujedinjenoj Kraljevini.

Za Ujedinjenu Kraljevinu, isključivo tehnička pretpostavka

S obzirom na to da budući odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine još nisu jasni, predviđanja za 2021. temelje se na isključivo tehničkoj pretpostavci o statusu quo u pogledu njihovih trgovinskih odnosa. Te projekcije služe samo za prognozu i ne odražavaju pretpostavke ili predviđanja u pogledu ishoda pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovu budućem odnosu.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 23. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 22. travnja uključujući taj datum. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije ljetna privremena gospodarska prognoza 2020., koja bi trebala biti objavljena u srpnju 2020. Ona će obuhvatiti samo rast BDP-a i inflaciju. Sljedeća potpuna prognoza bit će objavljena u studenome 2020.

Više informacija možete pročitati ovdje.