Europska komisija u fragmentu Jesenske gospodarske prognoze posvećenom Hrvatskoj očekuje da će domaća potražnja potpomognuta rastom zaposlenosti i plaća te niskom inflacijom ostati glavni pokretač ekonomskih aktivnosti u razdoblju od 2019. do 2021. godine.
Komisija prognozira nastavak snažnog rasta investicija podržanih europskim fondovima, širenju će doprinijeti i državna potrošnja. Ekonomija bi trebala nastaviti sa stvaranjem poslova ali u umjerenijem tempu i uz nedostatak radnika u pojedinim sektorima. Očekuje se daljnji postojan pad javnog duga dok će generalno pozitivna bilanca postati neutralnom.
>>>Hrvatski BDP ubrzava na 3.1 posto u 2019., usporava na 2.7 posto u 2020.: Komisija
Na potrošnju će ponajviše utjecati fiskalne mjere, povećanje mirovina i plaća u javnom sektoru što bi uz pomoć privatnih i javnih investicija potpomognutih europskim fondovima trebalo osigurati bolji BDP nego u razdoblju od 2015. godine.
Komisija navodi da je hrvatski izvoz koji je od 2013. godine u prosjeku rastao za gotovo 8%, u 2018. porastao značajno manje s čime je zaključeno razdoblje brzog osvajanja udjela u tržištima. Uslijed usporavanja ekonomija glavnih trgovinskih partnera, očekuje se i daljnje usporavanje izvoza u promatranom razdoblju do 2021. Usporit će i uslužni sektor (izvoz i uvoz) kojim dominira turizam. Hrvatska će istovremeno nastaviti s povećanjem uvoza i produbljivanjem vanjskotrgovinskog deficita.
Niski troškovi rada, ‘puna zaposlenost’
Jesenje prognoze predviđaju nastavak poboljšanja uvjeta na tržištu rada, iako bi nedostatak radnika mogao postati uočljiviji u pojedinim sektorima. Očekuje se umjeren rast zaposlenosti kroz čitavo projicirano razdoblje.
Komisija ističe da je brojka nezaposlenih i stopa nezaposlenosti već na povijesno niskim razinama te očekuju nastavak pozitivnih kretanja kojima kumuje negativna demografska dinamika, a osobite visoka razina emigracije.
>>>HGK: revizija DZS-a povećala broj zaposlenih u srpnju za 109,6 tisuća
Snažna potražnja za radom i planirano povećanje plaća u javnom sektoru trebali bi podržati rast plaća u realnom sektoru. Troškovi rada će u promatranom razdoblju ostati prigušeni.
Prognozira se nastavak zdravih kretanja u javnim financijama i pad udjela javnog duga u BDP-u na 65% u 2021. godini.
Komisija je u izvješću revidirala procjenu rasta hrvatskog BDP-a za ovu i dolazeće godine. Umjesto ljetos prognoziranog rasta od 3.1%, BDP će ove godine porasti za 2.9% pa iduće godine usporiti na 2.6% (2.7% u prošlom izvješću) te na 2.4% u 2021. godini.
