Švicarska narodna banka (SNB) prvo je polugodište 2022. godine zaključila s povijesnim gubitkom 95.2 milijarde švicarski franaka (ugrubo 100 milijardi dolara).
Riječ je o najvećem semestralnom gubitku od njezina osnutka u 1907. godini.
>>>Inflacija je baš poput alkoholizma | Friedmanov poučak
Banka je u izvješću citirala pad vrijednosti na tržištima dionica, snaženje nacionalne valute i pad cijena/prinosa obveznica.
U drugom je tromjesečju zabilježen i povijesni kvartalni gubitak, u iznosu od 62.4 milijardi franaka.
“Gubitak jest povijesni, ali se većinom odnosi na nerealizirane gubitke u papirima povezanima s padom vrijednosti obveznica i dionica,” komentirao je Maxime Botteron, ekonomist Credit Suissea uz procjenu da kretanja neće utjecati na SNB.
>>>I Credit Suisse uvodi negativne kamatne stope za bogate klijente, biznise
“Mislim da to neće imati baš nikakav učinak na monetarnu politiku SNB-a, jedini utjecaj može biti na javne financije jer bi isplate SNB-a vladi i kantonima sljedeće godine mogle biti manje.”
Primarni cilj
Poput drugih središnjih banaka, SNB ne može iskusiti probleme s likvidnošću jer novac za podmirenje obveza može stvoriti “iz zraka”.
Osoba zadužena za odnose s javnošću SNB-a u petak je rekla da gubitak ne utječe na mandat stabilnosti cijena.
>>>Hrvatska euro usvaja u ‘prokletom trenutku’ | analiza
Guverner Thomas Jordan lani je ponovio da primarni cilj banke nije profit već garancija inflacije od blizu ali ispod 2% u srednjem roku.
“Mandat monetarne politike SNB-a uvijek ima primogenituru, stoga također može biti razdoblja kada ispunjenje mandata znači prihvaćanje gubitaka,” rekao je guverner u travnju 2021. godine.
>>>‘Grom iz vedra neba’, stezanje monetarne politike u Švicarskoj
Švicarska je među nacijama koje su na povijesne inflatorne pritiske potpirene izlaskom iz pandemije bolesti COVID-19 i raspirene ruskom invazijom na Ukrajinu odgovorile stezanjem monetarne politike koja je opuštenom provela posljednjih 15 godina.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Reuters
