Novu Europsku komisiju pod vodstvom Njemice Ursule von der Leyen iz redova njemačkih demokršćana podržalo je u srijedu devetero hrvatskih eurozastupnika dok su protiv nje glasali nezavisni zastupnici Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić.
Od 707 zastupnika u Europskom parlamentu, Komisija Ursule von der Leyen je dobila potporu njih 462, protiv je bilo 157 zastupnika, uz 89 suzdržanih.
>>>Neovisni Kolakušić: zavisni zastupnici Europskog parlamenta ‘prodaju svoje duše’
Ruža Tomašić iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) također je bila jedna od njih iako nije zadovoljna većinom stvari iz njezinog programa.
“Moj glas je dobila iz čisto pragmatičnih razloga. Naime, s povjerenikom za poljoprivredu, Poljakom iz stranke članice mog kluba zastupnika u EP-u planiram intenzivno surađivati za boljitak hrvatskih poljoprivrednika. Također, planiram uspješno privesti kraju i Višegodišnji plan za malu plavu ribu u Jadranu, što bez podrške Komisije neće biti moguće”, kazala je Tomašić.
“Europski parlament je od nove Komisije dobio snažnu potporu da se da zamah politici proširenja koja je dovedena u pitanje odlukom Vijeća i praktički su onemogućeni pregovori Sjeverne Makedonije i Albanije,”
Tonino Picula
>>>Ruža Tomašić izabrana za zamjenicu koordinatora Odbora za poljoprivredu
“U tom smislu se nadam da će me i predsjednica Komisije i izabrani kolegij povjerenika u razdoblju koje slijedi ugodno i pozitivno iznenaditi”, dodala je.
Njezin program je nazvala “katalogom lijepih želja”, posebice u vezi s tzv. Green Dealom – novim zelenim planom koji će “porezne obveznike Europske unije koštati 575 milijardi EUR godišnje”.
“To je prilično nerealno i mislim da će vrijeme to pokazati i da će se ići na smanjenje sredstva za zeleni plan”, kazala je Tomašić.
Po njezinom mišljenju, nekadašnji tehnokratski ustroj Komisije, koji je imao svojih mana, ali je služio svrsi, zamijenjen je prilično ideologiziranom novom strukturom s vlastitom političkom agendom.
Zamah politici proširenja
Tonino Picula, (SDP/S&D), čestitao je novoj Komisiji koja je dobila uvjerljivu većinu na glasanju u Europskom parlamentu i izrazio zadovoljstvo što je kao jedan od prioriteta nove Komisije von der Leyen navela i nastavak proširenja na zemlje zapadnog Balkana.
>>>Picula ohrabrio crnogorsku javnost na putu prema Uniji
“Europski parlament je od nove Komisije dobio snažnu potporu da se da zamah politici proširenja koja je dovedena u pitanje odlukom Vijeća i praktički su onemogućeni pregovori Sjeverne Makedonije i Albanije”, rekao je Picula koji je danas imenovan izvjestiteljem Europskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu uoči summita u Zagrebu u svibnju 2020.
“Moja je dužnost pronaći rješenje kako otkočiti tu blokadu i kako, možda već prije summita u Zagrebu o zapadnom Balkanu, pomoći da se ti dogovori deblokiraju za jednu od najuspješnijih politika Europske unije”, dodao je Picula.
Sada je, istaknuo je, na Europskom vijeću da se izjasni radi li se o privremenom zastoju ili su problemi neke druge naravi, a politika proširenja je samo za alibi za zaustavljanje reformi ili nedovoljno raščišćenih odnosa unutar samoga vijeća.
Po njegovom mišljenju, kočenje pregovora dvjema zemljama koje to uistinu zaslužuju je jedna “vrsta zamjenskog sukoba”, a za francuski prijedlog o procesu proširenja koji bi se vodio u sedam faza je kazao da nije “do kraja osmišljen”.
>>>Francuska predlaže novi model širenja Unije, sektorsku integraciju u 7 etapa
“Kao što sam skeptičan prema konceptu Europe u više brzina još sam više skeptičan prema politici proširenja u više brzina”, rekao je Picula.
Za ulogu Dubravke Šuice koja je u novoj Komisiji zadužena za portfelj demokracije i demografije je kazao da ona stupa na svojevrsni “djevičanski teritorij”.
“Njezina institucionalna podrška tek treba biti izgrađena u njezinom resoru jer on do sada nije postojao. Ali imamo interes Francuske i Njemačke da se osmisli cijeli koncept razgovora o reformiranju EU-a i ono što je dobro je da je zadan vremenski okvir od dvije godine kada cijeli posao mora biti dovršen”, rekao je Picula
“Vrlo važan” govor o migraciji
Zastupnica Željana Zovko, (HDZ/EPP), također je zadovoljna stavom von der Leyen prema Hrvatskoj susjednim državama i isticanjem važnosti transatlantskih odnosa.
“Ne možete slati brodove i praviti od sebe heroje i ići na ruku krijumčarima ljudi, ići na ruku ljudima koji su od velike ljudske tragedije napravili jedan ogromni biznis,”
Željana Zovko
“Njezin fokus je na miru i stabilnosti te odlučnosti da zemljama zapadnog Balkana vrata europskom bloku ostanu ne samo otvorena već da se “otkoči” proces proširenja koji će ujedno biti i fokus hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem”, kazala je Zovko.
>>>Zovko probošnjačkim političarima: bolje vam je da se pripremite za ‘redistricting’
Radit će također na jačanju i transatlantskih odnosa, nastavila je Zovko, ocijenivši da je Uniji potrebno “jačanje suradnje s našim američkim partnerima i pozicioniranje Unije koja će biti puno vidljivija i izraženija”.
Osvrnuvši se na dio njezinog govora o migraciji u kojem je kazala da Europa mora prekinuti “okrutan model krijumčara ljudima i osnažiti naše vanjske granice kako bismo ponovo uspostavili potpuno funkcionalan Schengen”, Zovko smatra vrlo važnim.
Smatra da krijumčarenje ljudi, prema kojima se postupa vrlo surovo, nije pravilno protumačeno u jednom dijelu nevladinog sektora.
>>>Kritika hrvatske policije u raspravi EP-a
“Ne možete slati brodove i praviti od sebe heroje i ići na ruku krijumčarima ljudi, ići na ruku ljudima koji su od velike ljudske tragedije napravili jedan ogromni biznis”, kazala je Zovko i podsjetila da Europa ulaže ogroman novac u Afriku kroz razvojne fondove.
“Postoji plan za Afriku, bio je summit u Abidjanu (…) fokus na tome da se institucije razvijaju kako bi afrički narod ostao u svojim državama”, rekla je Zovko
>>>Ressler: moj znanstveni interes je problem trgovanja ljudima i migracije
Smatra da je predstavljanje šverca ljudima kao čina spašavanja izbjeglica pogrešan te da je polariziranje na one koji su za i protiv izbjeglica tragedija koja ide na štetu tih ljudi.
Parlament je danas ustoličio Komisiju bez britanskog predstavnika nakon što je vlada u Londonu odbila imenovati svog kandidata, navodeći kao razlog brexit i prihvaćenu praksu da se tijekom kampanje za opće izbore ne provode imenovanja u međunarodna tijela.
