Trgovinski višak Kine segnuo do rekordnih 1.2 bilijuna dolara

Kina je u srijedu izvijestila o rekordnom trgovinskom višku u 2025. godini ukazujući na više nego uspješno repozicioniranje u kontekstu carinskih nadmetanja sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Cjelogodišnji trgovinski suficit iznosio je 1.2 bilijuna dolara, što odgovara bruto domaćem proizvodu Saudijske Arabije.

Kineski izvoznici svojim su robama preplavili alternativna tržišta u Jugoistočnoj Aziji, Africi, Latinskoj Americi i dijelom u Europskoj uniji koja je snažnije plavljenje spriječila protekcionizmom.

Reuters procjenjuje da će rekordni višak pospješiti zabrinutost u gospodarstvima suočenima s priljevom.

Kineske izvozne pošiljke u prosincu su porasle za 6.6% na godišnjoj razini, nakon rasta za 5.9% u studenom.

Prosinački rezultat je dvostruko i kusur bolji od prognoza analitičara u anketama Reutersa koji su predviđali propinjanje za 3.0%.

Uvoz je u prosincu također nadmašio očekivanja i umjesto za 0.9%, porastao za 5.7%.

Mjesečni izvoz Kine lani je granicu od 100 milijardi dolara probio sedam puta, dijelom zahvaljujući slabljenju juana.

Ekonomisti i analitičari u tekućoj godini očekuju nastavak kineske globalne dominacije kroz otvaranje proizvodnih pogona na protekcionističkim tržištima Europske unije i SAD-a.

Kineska automobilska industrija dobar je primjer za navedeno. Njezini su dionici u 2025 izvezli 5.79 milijuna vozila, 19.4% više nego u godini prije. Izvoz električnih vozila vinuo se za 48.8%.

Kina je titulu vodećeg izvoznika automobila preuzela u 2023., svrgnuvši Japan u trendu koji će se izgledno nastaviti ove godine.

Pojedini proizvođači lani su zazvonili na uzbunu zbog viška autohtonih kapaciteta, što je dio generalnog trenda.

Krojači komunističkih smjernica također su prepoznali neravnotežu i “loš imidž” u pojedinim sektorima sa superkonkurentnim cijenama.

Kineski premijer Li Qiang prošlog je tjedna u televizijskom obraćanju pozvao na uravnoteženje uvoza i izvoza.

Partija je dokinula i pojedine subvencije i rabate, uključujući za proizvođače solara.

Najveće svjetsko tržište, SAD, većinu kineskih roba od kraja listopada carini po stopi od 47.5%, što većini izvoznika dokida svaki profit.