Državni zavod za statistiku je objavio detalje (.pdf) o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske od 2009. do 2018. te po županijama od 2014. do 2018.
Vanjska migracija
U 2018. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 26 029 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39 515 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -13 486.
Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj su privremeni odlazak prijavile Ministarstvu unutarnjih poslova.
U 2018. iz inozemstva se doselilo 33,1% hrvatskih državljana i 66,9% stranaca, a odselilo se 92,2% hrvatskih državljana i 7,8% stranaca. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku 39,8% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske najviše osoba odselilo se u Njemačku (55,0%).
>>>U Njemačkoj boravi 395.665 hrvatskih državljana
S obzirom na spolnu strukturu u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udio muškaraca (74,6%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je veći udio muškaraca (55,1%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,5%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2018. najveći su udio imali Grad Zagreb (24,6%) i Splitsko-dalmatinska županija (11,3%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo na prvome je mjestu Grad Zagreb (16,6%), slijede Osječko-baranjska županija (9,2%) i Vukovarsko-srijemska županija (7,6%).
Unutarnja migracija
U 2018. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 71 703 osobe.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,5%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,8%.
>>>U 2018. rođeno 389 djece više nego u 2017., stopa prirodnog prirasta negativna (-15 761 osobe)
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2018. najviše osoba (42,4%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,8% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 19,8% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2018. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
>>>Hrvatska među predvodnicima negativnih demografskih kretanja u EU: Eurostat
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je šest županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Gradu Zagrebu (3 413 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-920 osoba), Brodsko-posavskoj županiji (-787 osoba) i Osječko-baranjskoj županiji (-786 osoba).
Ukupna migracija u 2018.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2018. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (3 242 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Osječko-baranjska županija (-3 542 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (-3 101 osoba), piše DZS.
