Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio podatke o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva od 2011. do 2020. te po županijama od 2016. do 2020.
Podaci otkrivaju da se u Hrvatsku lani iz inozemstva doselilo 33 414, a u inozemstvo odselilo 34 046 osoba. Saldo migracije s inozemstvom bio je negativan i iznosio -632.
>>>Crtice o masovnom iseljavanju, propadanju Petrinje
Među doseljenicima iz inozemstva je bilo 25,3% hrvatskih povratnika i 74,7% stranaca. Iz Hrvatske je trbuhom za kruhom istovremeno krenulo 61,4% hrvatskih državljana, odselilo se i 38,6% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje, napominju iz DZS-a.
Ponajveća imigracija iz BiH, emigracija u Njemačku
Od ukupnog broja doseljenih, 28,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih, najviše se osoba uputilo u Njemačku (34,2%).
Gledano prema spolnoj strukturi, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74,6%). Isto vrijedi i za emigrante, među kojima je također bio veći udio muškaraca (64,4%).
>>>U Njemačkoj boravi 395.665 hrvatskih državljana
Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u 2020. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,0%) i Istarska županija (11,4%). Glavni je grad bio na prvom mjestu i prema ukupnom broju odseljenih osoba (17,6%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,6%) i Primorsko-goranska županija (7,7%).
Unutarnja migracija
U 2020. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je 64 155 osoba.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,1%.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,1% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije lani su bile najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
>>>Lani 0,8% manje rođenih i 10,1% više umrlih – negativan prirast u svim županijama | DZS
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 315 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).
Ukupna migracija u 2020.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (1 623 osobe), dok su najveći negativan saldo imale Vukovarsko-srijemska županija (-1 324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba), bilježe iz DZS-a.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.