Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. u prosjeku su više za 0,6%. U odnosu na svibanj 2018., tj. na godišnjoj razini, više su za 0,9%, dok su u godišnjem prosjeku više za 1,2%, otkriva redovno mjesečno istraživanje DZS-a (.pdf).
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. najviše su porasle cijene Hrane i bezalkoholnih pića, koje su u prosjeku više za 1,3%, cijene Prijevoza, koje su u prosjeku više za 0,9%, cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 0,8%, cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva te cijene Rekreacije i kulture koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,4%, cijene Restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 0,2%, kao i cijene Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva te cijene Zdravlja koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1%.
Rast indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. ublažile su cijene Komunikacija, koje su u prosjeku niže za 0,9%.
Istodobno su cijene Alkoholnih pića i duhana, cijene Obrazovanja te cijene Raznih dobara i usluga u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. u prosjeku ostale na razini cijena iz travnja 2019.
U proteklih pet mjeseci ove godine vidljivo je da su deflacijski pritisci bili znatno jači nego u istom razdoblju prošle godinem najviše zahvaljujući padu cijena neprerađene hrane zbog smanjenja stope PDV-a na dio svježe hrane.
HGK
Najveći doprinos rastu indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. imale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića (za 0,36%), a najveći doprinos padu indeksa imale su cijene Komunikacija (za -0,05%).
U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene Dobara u svibnju 2019. u odnosu na travanj 2019. u prosjeku su više za 0,8%, dok su cijene Usluga ostale na razini cijena iz travnja 2019, navodi DZS.
Komentar analitičara Hrvatske gospodarske komore:
U svibnju je godišnji rast potrošačkih cijena bio viši za 0,2 postotna boda nego onaj u travnju te je iznosio 0,9%. Inflacijski izvor potrošačkih cijena ostale su cijene prerađenih prehrambenih proizvoda, energije i usluga, dok su deflacijski izvor činile cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda i cijene industrijskih proizvoda bez prehrane i energije. Pritom su, u odnosu na godišnji rast u travnju, cijene energije ublažile godišnji rast (na 3,9%), cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda su usporile pad (na -4,9%), dok su cijene prerađenih prehrambenih proizvoda ubrzale rast (na 2,2%).
Cijene energije ujedno su ostale najjači inflatorni izvor, iako ublažavaju rast posljednja dva mjeseca. Na usporenje godišnjega rasta cijena ove skupine roba najviše su utjecale cijene goriva i maziva čiji je rast (2,8%) bio niži za 1,8 postotnih bodova nego onaj u travnju. Razlog usporenja rasta cijena goriva i maziva ostvaren je zbog više baze (prošle godine u svibnju su cijene počele snažnije rasti) kao i usporenja rasta u ovogodišnjem svibnju (mjesečni rast je iznosio 1,7% te bio najniži od veljače).
To je u skladu s trendom kretanja cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su u svibnju u prosjeku bile 8,6% niže (Brent) na godišnjoj razini. Istodobno, najviši rast od cijena roba / usluga povezanih s energijom, imale su cijene plina koje su administrativnom odlukom povećane od 1. travnja, a njihov će se inflatorni utjecaj zbog baznog efekta zadržati do kraja ožujka sljedeće godine. Usluge rastu i dalje stabilnim tempom, na razini od 1,3%.
Snaženje deflacijskih pritisaka
U proteklih pet mjeseci ove godine vidljivo je da su deflacijski pritisci bili znatno jači nego u istom razdoblju prošle godine (najviše zahvaljujući padu cijena neprerađene hrane zbog smanjenja stope PDV-a na dio svježe hrane), pa je inflacija potrošačkih cijena tijekom toga razdoblja bila niža za pola postotnog boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iako je, prema podatcima o rastu BDP-a, potražnja rasla dinamičnije.
Naime, prema objavljenim podatcima, BDP je neočekivano visoko porastao u prvom kvartalu (3,9%), a prema najavama u drugom se kvartalu očekuje još brži rast (Ekonomski institut na temelju CEIZ indeksa rast procjenjuje na čak 4,7%). Ako se takav rast ostvari te proširi i na drugu polovinu godine, rast potražnje mogao bi utjecati i na potražni dio inflacije, no ipak očekujemo nižu prosječnu godišnju inflaciju nego 2018. godine.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.