Moldavci su u nedjelju trčali po oštrici u neizvjesnom referendumu o približavanju i pristupanju Europskoj uniji.
Prema službenim podacima nacionalne izborne komisije temeljenima na 98.8% prebrojanih glasova članstvo u EU-u do 2030. godine podržalo je 50% birača.
U jutarnjim satima ponedjeljka prednost “za” tabora iznosila je samo 744 glasa.
Na referendum se odazvalo gotovo 50% građana, značajno više od 33% nužnih za legitimnost rezultata.
Proeuropska predsjednica Maia Sandu neposredno je sugerirala spremnost na propitivanje i/ili osporavanje nepovoljnog ishoda uz navode da su “zločinačke skupine u suradnji sa stranim silama” koristile “desetke milijuna eura, laži, i propagandu” kako bi Moldaviju zadržali “uhvaćenom u nesigurnosti i nestabilnosti”.
“Nećemo posustati od obrane demokracije i slobode. Čekamo konačne rezultate, i odgovorit ćemo čvrstim odlukama,” najavila je u večernjim satima nedjelje kada se činilo da je pristupanje Uniji odbačeno s do pet posto razlike.
Prevagu su u ciljnoj razini donijeli glasovi proeuropske dijaspore.
Predsjednički izbori
Sandu se istovremeno kristalizirala kao pobjednica paralelno vođene predsjedničke utrke.
Nakon 88.4% prebrojanih glasova njezin je drugi mandat podržalo 42% birača. Na drugom je mjestu, s 27% glasova, Alexandr Stoianoglo iz Kremlju bliske Socijalističke stranke.
Politico piše da je izostanak očekivane, 50-postotne većine, odnosno ulazak u drugi krug, “još jedno posramljujuće iznenađenje za Sandu”, budući da su ankete predviđale njezinu izravnu i nadmoćnu pobjedu.
Propaganda i egzistencijalizam
Cristina Gherasimov, potpredsjednica vlade zadužena za europske integracije, referendum je karakterizirala kao “egzistencijalan”.
“Ne postoji plan B,” rekla je ususret plebiscitu.
“Očekivala se dramatična pobjeda sadašnje predsjednice,” komentirao je Vlad Lupan, bivši veleposlanik Moldavije u Ujedinjenim narodima.
“Istraživanja javnog mnijenja u Republici Moldaviji notorno su nepouzdana, s iznimno visokom marginom pogreške, i to će biti jedno od objašnjenja za danas. Drugo je shema kupovine glasača od strane proruskih aktera. Moldavija je relativno siromašna zemlja i određeni broj ljudi koji bi glasovali na jedan način definitivno je bio na meti, posebice oni s nižim primanjima,” dodao je.
Kontekst, “hibridni ratovi”
Iako pojedini zapadnjački mediji i komentatori izražavaju iznenađenje lošijim od očekivanih rezultatima referenduma i izbora, prozapadnjačka Sandu je u defanzivi od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine.
Ona je naciju čvrsto usmjerila prema Europskoj uniji uz učestale konzultacije s Europskim vijećem, Parlamentom i Komisijom, ali je značajan dio stanovništva ostao naklonjen Rusiji, što se osobito odnosi na Pridnjestrovlje (Transnіstrіa), regiju smještenu na istoku Moldavije s većinskim stanovništvom ruskog porijekla koju čuva i nadzire ruska vojska.
Njezina se popularnost poljuljala već u drugoj polovici 2022. godine uslijed ratom uvjetovanog remećenja opskrbe plinom iz Rusije koji je rezultirao krizom životnih troškova u naciji označenoj siromaštvom i niskim životnim standardom.
Vlada je potom, nakon 18 mjeseci gospodarskog propadanja i unutarnjeg previranja, u veljači 2023. godine podnijela ostavku.
“Vidimo klasične hibridne alatke koje Rusija koristi za utjecaj na izbore, ali su razmjeri sada doista bez presedana,” rekla je o izazovima Gherasimov. “Vidimo hibridne napade na javne institucije odgovorne za kritične usluge poput pošte i zračne luke. Vidimo kupnju glasova. Vidimo korištenje lokalnih korumpiranih posrednika i političkih stranaka – njima se daje novac da destabiliziraju situaciju na terenu.”
Slično gledište iznosi i Ivana Stradner, znanstvena novakinja vašingtonske Zaklade za obranu demokracije.
“Ruski predsjednik Vladimir Putin Moldaviju koristi kao proxy kako bi pokazao da je Zapad tigar od papira i da Bruxelles nije pouzdan saveznik,” rekla je, dodavši da su rezultati referenduma u Moldaviji loše pretkazanje za skorašnje izbore u Gruziji gdje Moskva također koristi “hibridne” strategije.
“Gruzija promatra Moldaviju i ako Zapad ne uspije u Kišinjevu, Tbilisi je sljedeći,” rekla je Stradner.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.