UGP: Plan oporavka reciklira stare projekte, u njemu nema ničeg što može spasiti gospodarstvo

Udruga Glas poduzetnika (UGP) u priopćenju za javnost upozorava na netransparentnost u procesu izrade Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) te izražava bojazan da se u njemu ne nalazi ništa što bi moglo spasiti hrvatskog gospodarstvo.

Komentar stiže nakon što je Vlada RH objavila sažetak nacrta Plana (.pdf) koji je pozdravila Hrvatska gospodarska komora (HGK).

“Ukratko, Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjeren je na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na zelenu i digitalnu tranziciju, a posebno je istaknuta i obnova Zagreba i Banovine nakon potresa. Planom je definirano šest glavnih komponenata, odnosno područja koja pokriva: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje kao treća komponenta, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te obnova zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja kroz ove komponente je 49,1 milijardu kuna, pri čemu se najviše, čak 54%, odnosi na ulaganja u gospodarstvo.

>>>Bruxellesu: Plenković poveo ‘tijesne konzultacije’, iscrtao konture Nacionalnog plana za oporavak

Sve komponente detaljno su razrađene te imaju svoje ciljeve, podkomponente i popis pojedinih reformi i investicija koje se planiraju provesti u okviru svake podkomponente. U okviru svake podkomponente iskazani su i glavni izazovi i ciljevi koji se planiraju postići, kontekst radi kojeg je svaka podkomponenta prihvaćena kao takva, provedba te očekivani rezultati. Primjerice komponenta Gospodarstvo podijeljena je na jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju, energetsku tranziciju, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, razvoj prometnog sustava, bolje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom te razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma,” komentirali su u četvrtak iz HGK.

Isticanje (ne)transparentnosti

Iz Glasa poduzetnika drže da je na temelju dostupnih informacija nemoguće napraviti izračune utjecaja NPOO-a na gospodarski oporavak i da stručna javnost ne može donijeti ocjenu je li on zadovoljavajući ili ne.

“Vlada Republike Hrvatske konstantno ističe transparentnost u procesima izrade strateških dokumenata kroz uključivanje javnosti i oporbe u izradu istih. Međutim, samo na praktičnom primjeru izrade NPOO-a pokazuju da se radi samo o floskuli.  Osim toga, Vlada konstantno ističe da je Hrvatska dobila značajna sredstva u usporedbi s ostalim državama u Europskoj uniji. Međutim, moramo istaknuti da velika količina sredstava koja smo dobili iz različitih mehanizama Europske unije nije zbog toga što je Hrvatska imala odlične pregovarače. Naprotiv, razlog je to što smo jedna od najnerazvijenijih država Europske unije koja je ujedno imala i jedan od najvećih padova BDP-a koji je izazvan pandemijom virusa COVID-19. Također, treba istaknuti i da prema predviđanjima Europske unije imamo najnižu projekciju budućeg rasta. Naime, to su konkretni razlozi zbog kojih je Hrvatska dobila značajna sredstva. Također, smatramo da Vlada to nikako ne bi trebala gledati kao uspjeh. Uspjeh Vlade može biti jedino ako pametno iskoriste odobrena sredstva, a to neće biti moguće ako u strateško planiranje ne uključe zainteresiranu javnost,” napisali su iz UGP-a u činjenično točnom osvrtu na generalnu samohvalu HDZ-a povezanu s fondovima Europske unije koja je bila osobito izražena ususret parlamentarnim izborima, kako je to zabilježilo istraživanje Europskog parlamenta.

“Loš potez”

Iz UGP-a komentiraju da se iz sažetka dokumenta “može zaključiti da će većina sredstava biti usmjerena na projekte koji su trebali biti sufinancirani sredstvima iz VFO-a 2014. – 2020. (višegodišnji financijski okvir koji utvrđuje Europska unija za razdoblje od nekoliko godina), ali zbog uobičajenih hrvatskih birokratskih boljki (kao što su problemi sa zemljištem i javna nabava) većina tih projekata se nije pomakla od točke izrade projektne dokumentacije. S obzirom na to da se projekti ugovoreni u sklopu NPOO-a moraju završiti do 2026. godine, upitno je hoće li se investicije koje se nisu uspjele realizirati u prethodnih 7 godina moći kvalitetno provesti u tako kratkom roku.”

>>>Dogovoreno 86 a isplaćeno 31 posto od 10,7 milijardi eura: Plenković

“Iako se u dokumentu navodi da će 54% sredstava biti namijenjeno projektima u gospodarstvu, radilo bi se o hvalevrijednom podatku da pod gospodarstvo Vlada ne podrazumijeva projekte javnih državnih tvrtki (kao što su Hrvatske željeznice i Hrvatske ceste). Većina sredstava ne ide mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji dokazano jedini mogu biti pravi zamašnjak prema gospodarskom oporavku. Naime, jedino kroz povećanje zaposlenosti i izvoza može se značajno utjecati na održivi rast BDP-a. U objavljenom dijelu dokumenta pod gospodarstvo stoje ulaganja u projekte voda, energetike i prometa, izgradnju distributivnih centara kao i jačanje konkurentnosti te zelena tranzicija gospodarstva. Osim što su to projekti na kojima će se isključivo angažirati strani izvođači, smatramo da sve navedeno ima vrlo malo veze s oporavkom gospodarstva,” ocjenjuju iz Udruge čiji stručnjaci procjenjuju da će “iz Odbora za EU fondove, za projekte mikro, malih i srednjih poduzetnika biti namijenjeno manje od 4 milijarde kuna bespovratnih sredstava.”

“Radi se o veoma lošem potezu koji će imati značajne posljedice na naše gospodarstvo. Poduzetnici i obrtnici nisu dobili potporu koju su trebali od Vlade RH tijekom posljednjih godinu dana i potrebna su im značajna sredstva kako bi spasili svoje poslovanje te sačuvali radna mjesta svojih zaposlenika,” upozorili su iz Glasa poduzetnika.

Recikliranje neuspjeha

“Ono što smo mogli vidjeti u dijelu objavljenog dokumenta nisu reforme, naprotiv. Radi se o projektima koji nisu ostvareni, pa su ih ministarstva sada predala kako bi se sredstva za oporavak iskoristila za te stare projekte. Ne možemo, dakle, sada govoriti o planu za spas gospodarstva, već o nesposobnosti Vlade RH da kreira kvalitetan plan oporavka i otpornosti. U fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti moraju biti prvo građani, zatim tvrtke, a onda u kontekstu svega toga tranzicija ekonomije,” dodaje se u priopćenju.

>>>Najveći dio novca za siromašne otišao bogatim regijama, isplaćeno tek 25%: EU fondovi

“Vlada je jučer najavila da putem investicija kroz NPOO planira osigurati novih 100.000 radnih mjesta. Međutim, s obzirom na to da javnost nema uvid u cjeloviti dokument, skeptični smo u mogućnost ostvarenja tog pokazatelja, jer iz istoga ne možemo zaključiti kako su do tog broja došli. Također, zanima nas na kakva radna mjesta i unutar kojih sektora se ista odnose. Iz objavljenog sažetka dokumenta jedino možemo vidjeti da prevladavaju ulaganja u velike javne investicije državnih poduzeća (dobar dio onih koji nisu završeni u prethodnom razdoblju), a manji dio je namijenjen projektima u poduzetništvu. Poduzetnici jedini mogu kroz daljnja ulaganja u digitalizaciju, nove tehnologije, istraživanje i razvoj te proširenje kapaciteta značajno povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, povećati izvoz i dodatna otvaranja novih radnim mjesta, a sve s krajnjim ciljem povećanja BDP-a i približavanja prosjeku EU,” komentirao je Kristian Korunić, koordinator Odbora za EU fondove udruge Glas poduzetnika.