Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Bruxellesu da će učiniti sve da Hrvatska u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a dobije odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku, koja su zamašnjak razvoja i investicija.
“Moramo učiniti sve da dobijemo što više u kontekstu kada je jedna velika članica, neto uplatiteljica Velika Britanija napustila Uniju. Učinit ćemo sve da budemo zadovoljni i kohezijska politika bude zamašnjak razvoja i investicija. Mi smo uz Portugal, jedna od onih zemalja u kojima europska sredstva u javnim investicijama predstavljaju najveći dio. Također, činjenica da smo samo sedam godina članica EU-a stavlja nas u poseban položaj i siguran sam da će to kolege uvažiti”, rekao je Plenković nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
>>>Plenković i ‘Prijatelji kohezije’ u Pragu traže novac ‘Kluba škrtaca’: VFO
Plenković je u subotu preko sat i pol razgovarao s Michelom u sklopu priprema za predstojeći izvanredni sastanak na vrhu čelnika 27 zemalja članica, na kojem će pokušati dogovoriti proračun EU-a za razdoblje 2021-2027. Michel je sazvao izvanredni sastanak za 20. veljače.
Plenković je istaknuo da je njegova vlada u trenutku kada je 2016. preuzela mandat zatekla samo devet posto ugovorenih sredstava iz financijske omotnice za Hrvatsku, od čega je bilo naplaćeno samo jedan posto.
Najveći dio novca za siromašne otišao bogatim regijama, isplaćeno tek 25%: EU fondovi
“Danas smo na 86 posto ugovorenih sredstava i preko 31 posto je isplaćeno. To je stečevina rada ove vlade na apsorpciji europskih fondova, koji su poluga za razvoj poljoprivrede, infrastrukture, gospodarstva, za ravnomjerni regionalni razvoj. Posebni naglasak stavljamo na slabije razvijene dijelove Hrvatske, poput Slavonije i o njima ćemo voditi računa i u sljedećih sedam proračunskih godina. Želio bih da taj projekt bude jedan od naših svjetionika ravnomjernog razvoja Hrvatske i na tom tragu tražimo adekvatna sredstva za kohezijsku politiku”, rekao je Plenković.
Hrvatska je iz strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine na raspolaganju imala 10,7 milijardi eura.
Uvijek teški i zahtjevni pregovori
Pregovori o sedmogodišnjem proračunu, Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) uvijek su teški i zahtjevni, a ovaj put su dodatno otežani zbog odlaska Velike Britanije, koja je godišnje pridonosila europskom proračunu između 12 i 14 milijardi eura. Osim toga, pojavila se potreba za financiranjem novih izazova poput borbe protiv klimatskih promjena, pitanja migracija, izdvajanja za inovacije i digitalizaciju kako bi EU mogla pratiti tehnološki napredak na globalnoj razini.
>>>Od 7.5 milijardi eura svježeg novca Hrvatskoj pišljivih 60 milja: Fond za pravednu tranziciju
Najprije se mora postići politički dogovor na razini šefova država ili vlada zemalja članica o ukupnom iznosu proračunskih sredstava za sljedećih šest godina i raspodjeli tih sredstava po pojedinim područjima. Za to se traže jednoglasna odluka i stoga je vrlo teško naći doći do konsenzusa. Trenutačno su pozicije vrlo udaljene između onih zemalja koje više uplaćuju u europski proračun nego što iz njega dobiju, od kojih neke traže da se izdvajanja u proračun ograniče na 1 posto bruto nacionalnog dohotka i zemalja prijatelja kohezije koje ne žele dobiti manje nego što su imaju u sadašnjem proračunskom razdoblju. Europska komisija je predložila izdvajanje od 1,114 posto BND-a, dok Europski parlament traži 1,3 posto.
Nakon što čelnici zemalja članica postignu konsenzus, onda se kreće u dogovaranje posebnih, sektorskih zakonodavnih akata, koji su potrebni za provedbu VFO-a i koji se donose u redovitom zakonodavnom procesu u kojem Europski parlament suodlučuje zajedno s Vijećem i u kojem se odluke donose kvalificiranom većinom.
>>>‘Hrvatsko predsjedanje od najveće važnosti’ za VFO: Overtveldt
“Mi imamo vrlo konstruktivan pristup i željeli bismo da se ovaj krupni dosje na razini šefova država ili vlada zaključi za vrijeme hrvatskog predsjedanja i da onda prionemo na pregovore s Europskim parlamentom o 40-tak zakonskih akata kako bi cijeli paket bio dogovoren do kraja godine i kako bismo onda počeli s operativnim programima i korištenjem sredstava od samog početka sljedeće godine”, rekao je Plenković.
Plenković je s Michelom također razgovarao i o proširenju, Konferenciji o budućnosti Europe, dogovaranju mandata za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Europskom zelenom planu.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
“Govorili smo o tome da u ožujku popravimo onu štetu koja se dogodila u listopadu”, rekao je Plenković govoreći o samitu iz listopada prošle godine kada zemlje članice nisu postigle suglasnost oko otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Sada nakon što je Komisija objavila prijedlog nove metodologije pristupnih pregovora i pozitivnih signala iz Pariza, koji je bio glavni u blokadi otvaranja pregovora, može se očekivati poztivna ocjena za te dvije zemlje u ožujku.
“To bi stvorilo konstruktivnu i pozitivnu atmosferu na samitu EU-zapadni Balkan, 6. i 7. svibnja u Zagrebu”, rekao je Plenković.
Grabancijaš/Hina
