Urednici Financial Timesa u utorak su prepoznali nove realnosti na ukrajinskoj bojišnici i “nikad mračnije” raspoloženje Ukrajinaca suočenih s trećom zimom rata koju će mnogi provesti uz redukciju struje i bez grijanja.
Osvrt prepoznaje “promjenu raspoloženja” u Washingtonu i među pojedinim njegovim saveznicima, ali i “u hodnicima Kijeva” gdje odlučnost i zavjeti o pobjedi Rusije posustaju i ustupaju pred gledištima da je poraz Rusije nemoguć i da bi teritorijalni ustupci uz zadržavanje što većeg dijela Ukrajine mogli biti najbolji od loših scenarija.
Uredništvo kao najznačajniji faktor za budućnost Ukrajine i ishod rata prepoznaje “opasnost” od pobjede bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je zavjetova brzo okončanje pomoći Kijevu i posredovanje u pregovorima o miru.
Kalibriranje očekivanja
Pojedini američki i europski dužnosnici sada promišljaju mogu li Trumpa barem uvjeriti da ne prihvati dogovor s Moskvom koji bi predstavljao velike buduće rizike za europsku i američku sigurnost.
Kalibriranje očekivanja odvija se “čak i u nekim zapadnjačkim glavnim gradovima koji su prije inzistirali” da Ukrajina mora odnijeti vojnu pobjedu. Privatno ili javno pojedini ukrajinski dužnosnici sada prepoznaju da akutni nedostatak ljudstva, vatrene moći i kopnjenje zapadnjačke potpore otvaraju scenarij teritorijalnih ustupaka.
De facto kapitulacija
Urednici FT-a navode dvije pretpostavke “o kojima se razgovara iza zatvorenih vrata”. Jedna je spremnost Ukrajine na de facto kapitulaciju i predaju okupiranih teritorija, ali bez prepoznavanja ruskog suvereniteta, te uzdizanje ostatka zemlje u NATO ili pružanje sigurnosnih garancija nalik članstvu u NATO-u.
Ukrajina bi se pod kišobranom Sjevernoatlantskog saveza mogla obnoviti i integrirati u EU, u ehu hladnoratovskog rješenja koje je podijelilo Njemačku.
Osvrt pritom prepoznaje da je riječ o izazovnom scenariju s ambicioznim pretpostavkama.
Iako su pojedini dionici saveza gorljivo spremni za prihvaćanje Ukrajine, drugi, uključujući Slovačku, Mađarsku, Austriju, Njemačku ili Hrvatsku, zaziru od proširenje ili pretakanja zavjeta u obvezu.
Među dionicima, piše FT, postoji i zabrinutost oko troškova članstva koje bi zahtijevalo veliko razmještanje američkih i drugih savezničkih snaga i dugoročno iscrpljujuće financijske obveze nalik onima iz hladnog rata.
Otkucavanje
Druga je pretpostavka spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore i prihvaćanje takvog scenarija budući da je sprječavanje ukrajinskog pristupanja NATO-u jedan od glavnih povoda rata.
Rusija također uživa dominaciju na bojišnici, što bi teritorijalne ustupke izvan okvira koje je zacrtao Kremlj moglo učiniti neprihvatljivima.
Putin je u listopadu 2022. godine anektirao četiri ukrajinske oblasti; Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje uz zavjet da je čin nepovratan i beskompromisan. Jedina oblast koja je trenutno u potpunosti pod kontrolom Rusije je Luhansk.
Urednici osvrt zaključuju u grozničavoj noti.
“U preostala tri mjeseca na dužnosti američki predsjednik Joe Biden i njegovi europski saveznici trebali bi ojačati Ukrajinu što je više moguće. Cilj bi trebao biti staviti Kijev u najjaču moguću poziciju prije Trumpovog predsjedničkog mandata ili osigurati temelj na kojem bi Kamala Harris mogla graditi ako prevlada. Još ne možemo znati kako će rat završiti. Ali je unutar moći i interesa zapada pomoći Ukrajini da ponovno preuzme prednost nad svojim neprijateljem.”
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.