Europska unija usvojit će 1,8 bilijuna eura vrijedan financijski paket koji će omogućiti gospodarski oporavak od pandemije koronavirusa čak i ako Mađarska i Poljska budu ustrajale u svojem vetu, poručio je u petak europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
Budimpešta i Varšava blokiraju usvajanje višegodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. vrijednog 1,1 bilijuna eura i plana za oporavak vrijednog 750 milijardi eura jer zakonodavni paket uključuje odredbu o uvjetovanju isplate novca poštivanjem vladavine prava.
>>>Poljska i Mađarska: proizvoljni kriteriji o vladavini prava mogu dovesti do dezintegracije Unije
“Nećemo se predati pred vetom”, rekao je Gentiloni na konferenciji u organizaciji talijanskog Instituta za međunarodne političke studije ISPI i ministarstva vanjskih poslova.
“Premisa je da smo jako jasni prema tim državama članicama, ići ćemo dalje i bez njih”, rekao je bivši talijanski premijer.
Gentiloni je kazao da je zabrinut zbog kontinuiranih sukoba s dvjema istočnoeuropskim državama članicama, ali i izrazio uvjerenost da se to može prevladati dogovorom zahvaljujući diplomaciji.
Mađarska i Poljska poručile su u petak da ne misle popustiti.
Stajalište Poljske ostaje nepromijenjeno, objavio je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller na Twitteru.
>>>Janša uz Orbana, Poljska poziva na dijalog – istočna Europa podijeljena | vladavina prava
Zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin rekao je u četvrtak da bi Poljska mogla odustati od veta kada bi europski čelnici usvojili izjavu kojom bi se pojasnila povezanost EU fondova i vladavine prava.
“Interpretativna izjava trebala bi biti … jasna izjava Europskog vijeća da pravilo o uvjetovanosti neće biti korišteno kako bi se provodio nepravedan pritisak na pojedine zemlje članice u područjima koja nemaju veze s pravilnim korištenjem EU fondova”, rekao je Gowin.
Ustrajna Mađarska
I Mađarska i dalje prijeti vetom na prihvaćanje europskog proračuna i fonda za oporavak, te odbija da se europski fondovi povezuju s poštivanjem vladavine prava, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u petak, dodajući da bi politička pitanja trebalo rješavati odvojeno, prenose agencije.
Orban je dodao da je za Mađarsku neprihvatljiv prijedlog da se uz financijski paket prihvati obvezujuća izjava Europskog vijeća kojom bi se pojasnila povezanost EU fondova i vladavine prava. Zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin dao je naslutiti u četvrtak nakon razgovora u Bruxellesu da bi za Poljsku, koja zajedno s Mađarskom prijeti vetom, takav aranžman mogao biti prihvatljiv.
>>>Orban: Nismo to htjeli. Nismo stvorili EU da bi imali novi Sovjetski Savez
“To rješenje, priložiti neku izjavu poput podsjetnika na samoljepivu papiriću priloženom na komad papira, za nas ne funkcionira”, rekao je Orban za javni radio. “Mađarska ustraje na tome da se te dvije stvari odvoje”, istaknuo je Orban, prenosi Reuters.
Mađarska i Poljska blokiraju cijeli financijski paket težak preko 1800 milijardi eura jer ne žele da se dodjela sredstava iz europskog proračuna uvjetuje poštivanjem načela vladavine prava. Za dogovor o višegodišnjem proračunu (VFO) i za odluku o vlastitim prihodima europskog proračuna potrebna je suglasnost svih zemalja članica, što znači da bez pristanka Mađarske i Poljske nema rješenja.
Vjerojatno zadnja prigoda za prevladavanje blokade bit će samit čelnika zemalja članica koji se održava sljedeći tjedan, 10. i 11. prosinca.
>>>Upravo postignut kompromis o dugoročnom proračunu utire put fiskalnoj uniji
Budimpešta i Varšava, koje su godinama kritizirane zbog odstupanja od demokratskih standarda, rekle su da će zajednički djelovati i glasati u pitanju vladavine zakona, a Orban je rekao da će se držati sporazuma.
On je kazao da se nije žurilo s postizanjem sporazuma o proračunu EU-a ove godine te dodao da “ne postigne li EU sporazum do siječnja, postići će ga kasnije”.
“Ostavite nepromijenjeni pravni status quo i sve će ići glatko i brzo”, rekao je Orban.
“Dobar kompromis”
Gowin je u četvrtak rekao da bi Poljska mogla odustati od veta na europski proračun i financijski paket vrijedan 1,8 bilijuna eura ako čelnici EU-a prihvate izjavu kojom se pojašnjava povezanost EU fondova i vladavine prava.
U izjavi za medije nakon sastanka s nekolicinom dužnosnika Europske komisije, Gowin je rekao da Poljska shvaća da bi veto na sedmogodišnji proračun (VFO) vrijedan 1,1 bilijun eura, te fond za oporavak nakon koronakrize vrijedan 750 milijarda eura, financijski pogodio Poljsku i druge članice EU-a.
“Shvaćamo da bi se u slučaju poljskog ili mađarskog veta, prihvatio privremeni proračun koji – suprotno nekim mišljenjima u poljskoj javnosti – ne bi bio dobar za Poljsku i ne bi bio dobar za ostalih 26 zemalja članica”, rekao je Gowin.
“Stoga vjerujem da bi bilo u interesu sviju da se pronađe … dobar kompromis. Takav kompromis je moguć … kroz obvezujuću izjavu kojom se interpretira (pravilo o poštivanju vladavine prava)”, kazao je Gowin, dodajući da bi tu izjavu trebali prihvatiti svi čelnici EU-a.
Zamjenik poljskog premijera također je rekao da su mu dužnosnici EK-a s kojima je razgovarao jasno dali do znanja da ako Varšava i Budimpešta ostanu pri svom stajalištu, EU neće imati drugog izbora nego ih zaobići i postići novi dogovor o fondu za oporavak među preostalih 25 zemalja članica.
Alternativna rješenja
Izvori iz Europske komisije su ranije u četvrtak potvrdili da se razmatraju moguća alternativna rješenja kako bi se blokada premostila, te da bi sredstva za oporavak mogla biti dostupna približno u isto vrijeme kao i da nema blokade.
“Prilično smo sigurni da možemo naći rješenje koje bi se moglo brzo usvojiti”, rekao je izvor iz Komisije.
>>>Parlament ojačan, zadovoljan rezultatima trijaloga o proračunu
Na stolu je nekoliko scenarija. Jedan od njih je međuvladin sporazum, dakle izvan pravnog okvira EU-a, što predlažu neke zemlje članice. Komisija smatra da taj scenarij ima mnogo nedostataka, u prvom redu zbog toga što uzima previše vremena, i drugo, što bi u tom slučaju zajmovi kojima bi se financirao oporavak od posljedica pandemije koronavirusa povećali razinu zaduženosti zemalja članica koje u tome sudjeluju, a što je krajnje neprihvatljivo, pogotovo za zemlje koje su već sada prezadužene.
Stoga Komisija preferira rješenje koje bi bilo unutar zakonodavnog i institucionalnog okvira EU-a. To može biti mehanizam pojačane suradnje ili rješenje u kojem bi zemlje članice koje sudjeluju u tome dale jamstvo za financiranje europskog proračuna. Svako od tih rješenja podrazumijeva da u njemu sudjeluju samo one članice koje to žele i na taj način se zaobilazi blokada.
Do prvih isplata sredstava iz novog instrumenta EU sljedeće generacije, koji je težak 750 milijarda eura, čak i da nema sadašnje blokade najranije bi moglo doći u lipnju sljedeće godine. “I po osnovnom scenariju, u kojem nema blokade, prve isplate mogle bi ići od lipnja, ali i po alternativnim scenarijima mislim da bismo mogli biti tu negdje što se kalendara tiče”, rekao je izvor u Komisiji.
