Suosnivač WikiLeaks Julian Assange uhićen je u četvrtak u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu koje mu je služilo kao utočište gotovo sedam godina. Ekvadorski predsjednik je rekao da azil uskraćuje zbog opetovanog kršenja međunarodnih konvencija.
Londonska metropolitanska policija navodi da je uhićen zbog ‘propusta da se javi sudu” i američkog zahtjeva za njegovo izručenje, prenosi BBC.
Zvižduci
Australac Assange je WikiLeaks pokrenuo u 2006. godini s ciljem objavljivanja tajnih dokumenta i drugih klasificiranih materijala. Organizacija je ušla u mainstream četiri godina kasnije zahvaljujući snimci na kojoj američki vojnici u Apache helikopterima ubijaju desetke civile u Iraku. U incidentu su ubijena i dva reportera Reutersa.
Bivši američki obavještajni analitičar Chelsea Manning je iste godine WikiLeaks predao više od 700,000 povjerljivih dokumenata, videozapisa i diplomatskih nota. Manning, koji je u međuvremenu promijenio spol, kaže da se na potez odlučila da bi raspirila raspravu o američkoj vanjskoj politici, no američki dužnosnici vjeruju da je curenje informacija ugrozilo živote.
Američko tužiteljstvo Assangea optužuje za urotu i pokušaja pristup tajnom računalu američke vlade zajedno s Manning u 2010. godini.
Scotland Yard javlja da je poziv za dolazak u veleposlanstvo stigao od veleposlanika nakon što je ekvadorska vlada uskratila azil. “Gospodin Assange će ostati u pritvoru u Londonskoj središnjoj policijskoj postaji, prije nego što se pojavi na sudu u najkraćem mogućem roku,” dodaje se u izjavi.
Ekvador je “izgubio strpljenje”
Predsjednik Ekvadora je rekao da nacija više “nema strpljenja za ponašanje Assange” nakon što se on nastavio miješati u unutarnje poslove drugih država.
>>>Procurio je video Assangeova otužnog skejtanja u sobičku ekvadorskog veleposlanstva
“Najrecentniji incident se dogodio u siječnju 2019., kad su Wikileaks objavili dokumente Vatikana,” kazao je Lenín Moreno. “Ta i druge publikacije su potvrdile sumnju svijeta da je Assange još uvijek povezan s WikiLeaks i stoga upleten u ometanje unutarnjih poslova drugih država.”
Moreno je dodao da je u posjedu pisanog dokumenta kojim se britanska vlada obvezuje da zviždača “neće izručiti zemlji u kojoj bi mogao biti suočen s mučenjem ili smrtnom kaznom”.
Kronologija:
Kolovoz 2010.: švedski tužitelji raspisuju prvi nalog za uhićenje Assangea na temelju odvojenih optužbi o silovanju i zlostavljanju. Assange kaže da su optužbe “neutemeljene”.
Prosinac 2010.: Assange je uhićen u Londonu i pušten na slobodu nakon natezanja oko jamčevine.
Svibanj 2012.: Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva donosi presudu u korist njegova izručenja Švedskoj.
Lipanj 2012.: Assange traži utočište u londonskom veleposlanstvu Ekvadora.
Kolovoz 2012.: Ekvador prihvaća zahtjev za azil uz ocjenu da bi izručenje narušilo njegova ljudska prava.
Kolovoz 2015.: švedski tužitelji odbacuje dvije tužbe – jednu o seksualnom zlostavljanju, drugu o nezakonitoj prisili – zbog zastare. Istraga navoda o silovanju ostaje na snazi.
Veljača 2016.: odbor UN-a sudi da britanske i švedske vlasti Assangea “samovoljno” drže u pritvoru od 2010. godine.
Svibanj 2017.: direktor švedskog javnog tužiteljstva izvještava o prekidu istrage navodnog silovanja.
Listopad 2018.: Assangeu su uručena nova kućna pravila koja značajno ograničavaju njegov kontakt s vanjskim svijetom, on odgovora tužbom protiv ekvadorske vlade.
Studeni 2018.: odvjetnik Assangea odbacuje poziv ekvadorskog predsjednika da sporazumno napusti ambasadu.
Veljača 2019.: australske vlasti odobravaju zahtjev Assange za novom putovnicom.
Travanj 2019.: Londonska metropolitanska policija uhićuje zviždača temeljem naloga iz 2012. godine i američkog zahtjeva za izručenje.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.