Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak se u govoru pozvala na “izvanredne okolnosti” te najavila veliko novo zaduživanje i militarizaciju Europske unije zrcaleći strategiju za kojom je izvršno tijelo posegnulo u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19.
Njezin plan nazvan “ReArm Europe” stiže 48 sati prije kriznog summita lidera svih 27 članica koji će se održati u Bruxellesu.
U sukusu, von der Leyen je rekla da bi vladama EU-a trebalo osigurati 150 milijardi eura duga kako bi kroz razdoblje od pet godina pospješile svoje obrambene sposobnosti i izgradile europski vojno-industrijski kompleks.
“Europa je spremna preuzeti svoje obaveze. Planom ‘ReArm Europe’ moglo bi se mobilizirati gotovo 800 milijardi eura za sigurnu i otpornu Europu. I dalje ćemo blisko surađivati sa svojim partnerima u NATO-u. Ovo je europski trenutak. Spremni smo pokazati što možemo.”
Ursula von der Leyen
Pritom nije riječ o postojećem sredstvima, već novom zajedničkom zaduživanju Komisije u ime vlada i građana koji bi novac u konačnici morali vratiti.
Predsjednica je rekla da bi se zajmovi mogli koristiti za kupnju topništva, projektila, streljiva, bespilotnih letjelica i drugih smrtonosnih sustava, što bi također omogućilo naoružavanje Kijeva.
To bi vladama omogućilo “masivno povećanje njihove potpore Ukrajini,” dodala je.
Za razliku od pandemijskog Mehanizma za oporavak i otpornost ReArm Europe ne predviđa nikakva bespovratna sredstva, već bi porezni obveznici, ukoliko vlade prihvate prijedlog, morali vratiti čitave iznose.
Pojedini europski lideri u posljednjim su mjesecima pozivali i na prenamjenu 93 milijarde neutrošenog novca iz spomenutog mehanizma, ali se Komisija distancirala od takvog prijedloga jer je on nezakonit, što je utvrdio i potvrdio sud u Njemačkoj.
“Europa je spremna masivno povećati svoje izdatke za obranu, kako bi odgovorila na kratkoročnu hitnost djelovanja i kako bi podržala Ukrajinu, ali i kako bi odgovorila na dugoročnu potrebu za preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu europsku sigurnost,” rekla je.
Politico procjenjuje da će plan o ponovnom naoružavanju Europe biti usvojen iako su Mađarska i Slovačka već signalizirale otpor.
Nejasno je i kako će manevri i prenamjene Komisije utjecati na građane i poljoprivrednike, budući da planovi uključuju i preusmjeravanje kohezijskih sredstava namijenjenih najnerazvijenijim europskim regijama i potencijalnu promjenu statuta Europske investicijske banke.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i drugi europski jastrebovi u posljednjim danima i tjednima pozivaju na snaženje nacionalnih vojnih proračuna. Macron je u nedjelju rekao da će Francuska svoja izdvajanja za obranu povećati na razinu od 3% do 3.5% bruto domaćeg proizvoda, što je za oko 27 milijardi eura više od sadašnje potrošnje koja je već na 2.1%, odnosno iznad “preporučenih” 2% za članice NATO-a.
“Izvanredne okolnosti”
Von der Leyen je rekla da će zaduživanje popratiti aktivacijom “klauzule o izuzeću” rezervirane za iznimne okolnosti “koje su izvan kontrole države članice i podrazumijevaju veliki utjecaj na javne financije”.
Ministri financija će o svijanju, zaobilaženju ili lomljenju fiskalnih pravila te popratnim nuspojavama i posljedicama “izvanproračunskog kursa” razgovarati idućeg tjedna.
Pažljiviji motritelji geopolitike i geopolitičkih stranputica duboko u sjeni ponovnog naoružavanja Europe mogu pronaći recentnu deklaraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će, nakon što osigura mir u Ukrajini, započeti razgovore o masivnom smanjenju vojnih proračuna SAD-a, Rusije i Kine.
U nastavku pročitajte transkript izjave za medije Ursule von der Leyen koji je dostavilo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Izjava o obrambenom paketu
“Živimo u povijesnom i iznimno opasnom vremenu. Ne moram opisivati ozbiljnost prijetnji s kojima smo suočeni, a ni razorne posljedice koje ćemo morati trpjeti ako se te prijetnje ostvare. Više nije upitno postoji li vrlo stvarna opasnost za europsku sigurnost, kao ni bi li Europa trebala preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. U biti, odavno već znamo odgovore na ta pitanja. Pravo pitanje s kojim smo suočeni jest je li Europa spremna djelovati onoliko odlučno koliko to nalaže situacija te je li spremna i sposobna djelovati brzinom i ambicioznošću koje su potrebne. Na raznim sastancima održanima posljednjih nekoliko tjedana, a posljednji put prekjučer u Londonu, odgovor europskih prijestolnica bio je i odlučan i jasan. Živimo u dobu ponovnog naoružavanja. Europa je spremna znatno povećati svoju potrošnju u području obrane: i kako bi odgovorila na nužnost hitnog djelovanja i potpore Ukrajini u kratkom roku, ali i na potrebu da dugoročno preuzme mnogo veću odgovornost za svoju vlastitu europsku sigurnost.
Zato sam danas poslala pismo čelnicima uoči sastanka Europskog vijeća u četvrtak. Zato smo se danas ovdje okupili. U tom pismu čelnicima iznijela sam plan ‘ReArm Europe’. Prijedlozi u tom planu usmjereni na to kako iskoristiti sve financijske poluge koje su nam na raspolaganju da bi se državama članicama pomoglo da brzo i znatno povećaju potrošnju na obrambene kapacitete – u kratkom, ali i u duljem roku, tijekom ovog desetljeća. Plan ima pet dijelova.
Prvi dio plana ‘ReArm Europe’ omogućivanje je korištenja javnih financijskih sredstava u području obrane na nacionalnoj razini. Države članice spremne su više ulagati u vlastitu sigurnost ako za to imaju fiskalni prostor. Moramo im to omogućiti. Zbog toga ćemo uskoro predložiti aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. To će državama članicama omogućiti da znatno povećaju potrošnju na obranu bez pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Na primjer: kad bi države članice povećale potrošnju na obranu za prosječno 1,5 % BDP-a, to bi tijekom četverogodišnjeg razdoblja moglo stvoriti fiskalni prostor od gotovo 650 milijardi eura.
Drugi prijedlog bit će novi instrument. Državama članicama ponudit će 150 milijardi eura zajmova za ulaganja u obranu. Bit je da se troši pametnije i da se troši zajedno. Govorimo o paneuropskim područjima obrambenih kapaciteta. Na primjer: protuzračna i proturaketna obrana, topnički sustavi, projektili i bespilotne letjelice, sustavi za obranu od dronova, ali i sustavi za rješavanje drugih potreba, od kibernetičke do vojne mobilnosti. To će državama članicama pomoći u objedinjavanju potražnje i zajedničkoj nabavi. Naravno, tom opremom države članice mogu znatno povećati svoju potporu Ukrajini. Dakle, hitna vojna oprema za Ukrajinu. Tim pristupom zajedničke nabave smanjit će se i troškovi i fragmentacija te povećati interoperabilnost i ojačati naša obrambena industrijska baza. To može koristiti i Ukrajini, kao što sam upravo opisala. Drugim riječima, ovo je europski trenutak i moramo ispuniti očekivanja koja iz toga proizlaze.
Treći prijedlog odnosi se na iskorištavanje mogućnosti koje nudi proračun EU-a. U tom području možemo u kratkom roku mnogo toga učiniti kako bismo više sredstava usmjerili na ulaganja povezana s obranom. Zbog toga mogu najaviti da ćemo predložiti dodatne mogućnosti i poticaje za države članice da odluče hoće li upotrebljavati programe kohezijske politike za povećanje potrošnje na obranu.
Posljednja dva područja djelovanja usmjerena su na mobilizaciju privatnog kapitala ubrzavanjem uspostave unije za štednju i ulaganja te putem Europske investicijske banke.
Da zaključim: Europa je spremna preuzeti svoje obaveze. Planom ‘ReArm Europe’ moglo bi se mobilizirati gotovo 800 milijardi eura za sigurnu i otpornu Europu. I dalje ćemo blisko surađivati sa svojim partnerima u NATO-u. Ovo je europski trenutak. Spremni smo pokazati što možemo.”
Kako možete posvjedočiti na društvenom mikroblogu X, prijedlog von der Leyen uživa za nju uobičajenu i svesrdnu kritiku.
“Koja je točno opasnost? Čini se da je rat u Ukrajini riješen i borbe bi, nadamo se, mogle završiti. Rusija će se ponovno integrirati u diplomatski dijalog sa SAD-om i ostatkom međunarodne zajednice. Cijene energije mogle bi ponovno pasti ako se opskrba obnovi. Ukrajina ne ulazi u NATO pa Putin neće imati pravog razloga prijetiti Kijevu. Dakle?” upitao je talijanski profesor, političar i ekonomist Michele Geraci.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.