Kijev je u utorak prihvatio uvjete Washingtona u sporazumu o mineralima s nadom da će on unaprijediti odnose s Bijelom kućom i odobrovoljiti predsjednika Donalda Trumpa koji se javno i očito priklonio Rusiji.
Ukrajinski dužnosnici sporazum su prihvatili nakon što su Sjedinjene Američke Države povukle zahtjev da se od iskorištavanja prirodnih bogatstava namakne iznos od 500 milijardi dolara.
Prema njihovom gledištu novi je sporazum, koji i dalje podrazumijeva zajedničku eksploataciju minerala, uključujući plin i naftu, povoljniji od inicijalnog i utire put dugoročnom širenju bilateralnih odnosa s ciljem snaženja Ukrajine.
“Sporazum o mineralima samo je dio slike. Mi smo od američke administracije opetovano čuli da je on dio veće slike,” rekla je za Financial Times zamjenica ukrajinskog premijera i ministrica pravosuđa Olga Stefanišina.
Kijev je na izvorni nacrt sporazuma, od Trumpa predstavljen kao sredstvo za naknadu dosadašnje smrtonosne i druge pomoći SAD-a, reagirao s gnjevom. Ponudu su osudila i izvršna i predstavnička tijela Europske unije.
Trump je svojeg ukrajinskog kolegu, Volodimira Zelenskog, nakon odbijenice nazvao “diktatorom” i šokirao svijet izjavom da je rat skrivila Ukrajina.
Izostanak sigurnosnih garancija
Financial Times, nakon uvida u konačnu inačicu sporazuma datiranu 24. veljače, navodi da će Ukrajina utemeljiti posebni fond za uplatu 50% dobiti od “buduće monetizacije” prirodnih resursa u vlasništvu države, uključujući naftu i plin i povezanu logistiku.
Iz sporazuma su isključeni minerali koji već doprinose državnom proračunu, odnosno najveće tvrtke poput Naftogaza ili Ukrnafte.
FT ističe da u dokumentima nema nikakvih referenci o sigurnosnim garancijama na kojima je izvorno inzistirao Kijev. Također su izostale ključne odrednice, poput veličine američkog udjela u fondu ili definicija “zajedničkog vlasništva”.
Pregovarači su rekli da će pojedinosti razraditi i izgladiti “u hodu”, kroz anekse ili nove sporazume.
“Okvirni dokument” odobrila su ukrajinska ministarstva vanjskih poslova, gospodarstva i pravosuđa s nadom da će Trump u dolazećim tjednima Zelenskog pozvati na ceremoniju potpisivanja u Bijeloj kući.
“To će biti prilika za predsjednika da raspravi što je šira slika. A nakon toga moći ćemo razmišljati o sljedećim koracima,” rekao je jedan dužnosnik.
Nedorečenost i neizvjesnost
Američka administracija inicijalno je predložila formiranje fonda za obnovu u kojem će SAD “držati 100% financijskog interesa”. Polovicu sredstava pritom je trebala osigurati Ukrajina do maksimalnog iznosa od pola bilijuna dolara.
Navedeni uvjeti, koje su ukrajinski pregovarači odbacili kao neprihvatljive, uklonjeni su iz konačnog nacrta.
Kijev je izborio i izmjenu prema kojoj će fond novac reinvestirati u Ukrajinu.
Ukrajinski dužnosnici u izjavama i komentarima prepoznaju da je riječ o “okvirnom sporazumu” i ističu da neće biti prijenosa dobiti do utemeljenja fonda, što će dozvoliti utvrđivanje detalja i izglađivanje potencijalnih nesuglasica, uključujući o jurisdikciji koja će biti zadužena za njegovu provedbu.
Sporazum mora ratificirati i ukrajinski parlament, gdje bi moglo doći do iznenađenja kakvo se dogodilo na treću obljetnicu početka rata kada je propala rezolucija o legitimitetu Zelenskog.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.