Knjižnice Grada Zagreba uvest će od 31. svibnja za sve članove starije od 15 godina novu uslugu posudbe knjiga “e-knjige”, a riječ je o pilot projektu koji provode prve u Hrvatskoj, najavila je 24. svibnja na konferenciji za novinare ravnateljica Knjižnica Višnja Cej.
Istaknula je da se aplikacija za posudbu “e-knjige” (Google Play) pod nazivom Zaki Book vrlo jednostavno koristi, a instalira se na mobitel, laptop, tablet ili računalo uz pomoć članskog broja iskaznice i PIN-a koji se može dobiti u svakoj njihovoj knjižnici.
Rekla je kako su u suradnji s nakladnicima počeli s 400 naslova, ali uskoro se nada i većem broju i poboljšanju usluge te da ona bude dostupna i djeci. Rok posudbe “e-knjige” je tri tjedna, a zasad nije moguće produžiti niti rezervirati naslov.
>>>Za šaku kuna pretplata na više od 300 digitalnih magazina: Apple News+
Cej kaže kako će uvijek postojati oni koji žele posuditi knjigu koja ima korice i listati, ali i oni koji žele u tramvaju, na plaži, bilo gdje, 24 sata koristiti njihovu novu uslugu “e-knjige”. Kaže da je aplikacija dobro i stručno napravljena i dostupnost je laka – građani trebaju biti članovi Knjižnica Grada Zagreba, imati članski broj i PIN te nakon toga, kako kaže, “doista s guštom uživati u ovoj novoj usluzi”.
“Sretan je grad koji je treću godinu zaredom, inicirajući i potičući čitanje, svoj djeci do 15 godina omogućio besplatan upis u sve Gradske knjižnice.”
MILAN BANDIĆ
“E-knjiga” uvodi se 31. svibnja jer su, kaže Cej, htjeli građanima pružiti novu uslugu kao dar za Dan Grada Zagreba. Vjeruje da će platforma pridonijeti popularizaciji i poticanju čitanja knjiga u virtualnom okruženju. Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.
Nova zgrada Gradske knjižnice na prostoru Paromlina
Na konferenciji za novinare predstavljeno je i idejno rješenje za novu zgradu Gradske knjižnice na prostoru Paromlina.
Voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić rekla je kako je raspisivanjem natječaja za izradu idejnoga rješenja krajem prošle godine, Grad Zagreb napravio značajan korak prema rješavanju dvaju problema – oživljavanju kompleksa industrijske baštine Paromlina i adekvatnom smještaju Gradske knjižnice koja je od svog osnutka 1907. mijenjala prostore u kojima je djelovala – od Kamenitih vrata, preko Novinarskog doma do današnjeg Starčevićevog doma.
Rekla je kako je na natječaju pobijedilo idejno rješenje arhitektonskog studija UPI – 2M te da ono na najbolji način ističe odnos prema industrijskoj kulturnoj baštini Paromlina, vodi računa o urbanističkom uklapanju nove zgrade i cijelog kompleksa u šire područje grada te ispunjava mnoge funkcionalne uvjete moderne knjižnice. Istaknula je kako će to rješenje ujedno biti osnova za projektnu dokumentaciju koja bi trebala biti izrađena do 2021. godine.
“Realizacijom projekta nove zgrade Gradska knjižnica bi riješila svoj stoljetni san i omogućila da se vrijedni fond od gotovo 500 tisuća jedinica građe okupi na jednom mjestu i napokon ponudi korisnicima u slobodnom pristupu moderne, nove knjižnice. Nova zgrada postat će dnevni boravak građana, središte metropole i javni prostor koji svim građanima osigurava kvalitetan pristup informacijama, programima i uslugama. Postat će novi simbol Zagreba, grada okrenuta znanju, učenju i kulturi”, poručila je voditeljica Gradske knjižnice.
“Sretan je grad koji za kulturu izdvaja sedam posto svog proračuna”
Na predstavljanju je bio i gradonačelnik Milan Bandić koji je rekao kako je sretan jer Zagreb radi iskorak u mnogo stvari, dodavši da je “jadna zemlja u kojoj se za kulturu izdvaja ispod 0,8 posto, a sretan grad koji za kulturu izdvaja sedam posto svog proračuna”.
“Sretan je grad koji je treću godinu zaredom, inicirajući i potičući čitanje, svoj djeci do 15 godina omogućio besplatan upis u sve Gradske knjižnice. Mi smo na predzadnjem mjestu u Europi po čitanju, pa moramo nešto učiniti i ta mjera je na tom tragu”, rekao je Bandić.
>>>Pad čitanosti knjiga u Hrvata, serije su postale ‘romani novoga doba’
Za idejno rješenje za novu zgradu Gradske knjižnice u zaštićenom kompleksu Paromlina, Bandić je rekao da će “razvijajući Zagreb, a pritom ga čineći istim, čuvajući njegovu memoriju, povijest, tu ishodišnu točku Lenucijeve potkove”, napraviti najljepšu knjižnicu u Europi te dodao da je sada na Gradu Zagrebu da idejno rješenje arhitekata realizira poštujući proceduru i zakon.
Pratite nas na Google vijestima
