Do europskih izbora ostalo je nešto više od 100 dana, a nestranačka kampanja Europskog parlamenta u svim članicama Europske unije nastojat će potaknuti birače da “iskoriste svoj glas”.
“Kampanja Europskog parlamenta je nestranačka, provodi se decentralizirano u svih 27 država članica, a u nju planiramo uključiti partnere iz javnog i privatnog sektora te brojna poznata lica kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi”, rekla je Maja Ljubić Kutnjak, v.d. voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak u Kući Europe na konferenciji “100 dana do europskih izbora” na kojoj je predstavila kampanju “Iskoristi svoj glas” i digitalnu platformu zajednoza.eu.
Svoj glas će na europskim izborima moći iskoristiti oko 373 milijuna birača, a prvi put će na izbore izaći 26 milijuna mladih, istaknula je Ljubić Kutnjak.
Animacija
Izlaznost birača na posljednjim izborima 2019. godine iznosila je 29,9 posto, što je bilo povećanje za pet postotnih bodova u odnosu na 2014. kad je svoj glas iskoristila tek četvrtina hrvatskih birača. Na birališta na razini cijele Europske unije izašlo je oko 51 posto birača, najviše od 1994. godine.
Ciljevi na svakim izborima ostaju isti – povećati izlaznost birača i informirati ih o usvojenim zakonodavnim aktima aktualnog saziva Europskog parlamenta i kako će oni utjecati na svakodnevnicu građana Unije, istaknula je Ljubić Kutnjak, dodavši da će kampanja koštati oko 37 milijuna eura.
“Svi smo svjesni da smo itekako doprinijeli reguliranju digitalnih usluga, tu je paket klimatskog zakonodavstva, uveden je mehanizam uvjetovanosti isplate europskih sredstava sa vladavinom prava, rodna ravnopravnost je bila u fokusu (…), tu je i borba protiv dezinformacija kao vrlo važna tema uoči europskih izbora, u tom kontekstu ovaj tjedan usvojen je akt o transparentnosti političkog oglašavanja posebice online”, rekla je Ljubić Kutnjak.
Proces
Aktualni saziv Europskog parlamenta zaključuje svoj rad na posljednjoj plenarnoj sjednici u travnju, a u srpnju s radom kreće novi saziv koji će imati 720 zastupnika, 15 više nego aktualni. Hrvatska ostaje na 12 zastupnika. Minimalni broj, odnosno šest zastupnika imaju Malta, Luksemburg i Cipar, a najviše Njemačka s 96.
U Hrvatskoj, kao i većini članica EU-a, izbori će se održati u nedjelju, 9. lipnja. Nizozemska bi 6. lipnja trebala prva izaći na birališta, a Irska 7. lipnja.
Izbore za Europski parlament raspisuje predsjednik Zoran Milanović, a posljednji dan za to je 9. travnja.
Prijedlozi kandidacijskih lista za izbor zastupnika u Europskom parlamentu moraju prispjeti DIP-u najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 23. travnja u ponoć.
Kandidirati se mogu političke stranke, koalicija političkih stranaka ili nezavisni kandidati s prikupljenih 5000 valjanih potpisa birača, a potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Josip Salapić naglasio je da su europski izbori važni kao i parlamentarni.
Značaj
“Više od 60 posto zakona koje unosimo u naš pravni poredak dolazi iz Europske unije”, rekao je Salapić u petak u Kući Europe. Dodao je da bi DIP “bio spreman uz određene tehničke nedostatke” čak i u slučaju da se izbori za Europski parlament i izbori za Hrvatski sabor održavaju istog dana, ali ne vjeruje da će to biti slučaj i smatra da bi to zbunilo birače.
Podsjetio je da DIP od 2018. godine provodi kampanju “I moj glas je bitan” s učenicima završnih razreda srednjih škola. “Važno je da oni shvate što i zašto mi biramo, kako funkcionira država i zašto bi oni kao novi birači trebali izaći na izbore”, rekao je Salapić.
Izbori za Europski parlament održat će se u razdoblju od 6. do 9. lipnja 2024. u svim državama članicama, a u Hrvatskoj će građani biti pozvani na birališta 9. lipnja. Na prošlim europskim izborima, održanim u svibnju 2019., glasalo je 51 % birača, što je najviša razina od 1994. U odnosu na europske izbore 2014. izlaznost je rasla u 19 članica, među kojima je bila i Hrvatska. Najveći skok zabilježen je u Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj, te u Slovačkoj i Češkoj, gdje je izlaznost tradicionalno vrlo niska.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Salapić je naglasio da se DIP zalaže za ukidanje izborne šutnje. “Nova su vremena, tu su društvene mreže, ljudi su aktivni taj dan i na dan kad su izbori. Ono što mi možemo spriječiti su televizije i javne objave, ali ne skidaju se plakati i promidžba, a posebno ne možete pojedincima onemogućiti da na svojim društvenim mrežama rade što hoće”, rekao je Salapić.
Prekretnica
Stotinu dana prije izbora Europa je suočena s povijesnim unutarnjim i vanjskim izazovima i previranjima koji prema gledištu rastućeg broja politički aktivnih građana i analitičara imaju potencijal rezultirati podjednako povijesnom promjenom saziva Europskog parlamenta koji će izgledno, ako ne i izvjesno, skrenuti udesno.
Izbori se odigravaju u trenutku kada se stezanje monetarne politike u europodručju prelijeva i materijalizira u realnom gospodarstvu i rastućeg nezadovoljstvo zbog zelene tranzicije i drugih nadnacionalnih politika, uključujući europski odgovor na rat u Ukrajini.
Izbori se, de facto, odvijaju u ratu, uključujući njegovu propagandnu sferu.
Oba su faktora “crni labudovi” i podrazumijevaju predizborni okoliš bez presedana u povijesti Europske unije.
Grabancijaš je izbore u 2019. godini popratio u skladu sa svojim uredničkim vrijednostima i smjernicama kroz više od 200 članaka.
Grabancijaš je potpisnik Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i dionik “Projekta štit”.
Grabancijaš/Hina/Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
EU izbori 2024
