Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj donosi istraživanje prema kojem većina građana Unije ističe da su od početka krize potaknuta pandemijom koronavirusa suočeni s financijskim poteškoćama.
>>>46% ispitanih strahuje od posljedica gospodarske krize, 33% od gubitka posla: anketa MojPosao
U istraživanju rađenom krajem travnja, gotovo sedam od deset ispitanika (69 %) kaže kako želi jaču ulogu za Europsku uniju u borbi protiv koronakrize. Istodobno, gotovo šest od deset ispitanika nije zadovoljno solidarnošću između EU država članica u razdoblju pandemije. Iako 74 % građana kaže da su čuli za mjere i odluke Europske unije kao odgovor na pandemiju, samo 42 % je njima za sada i zadovoljno.
EU treba bolje zajedničke alate za upravljanje krizama kao što je pandemija COVID-19
Oko dvije trećine ispitanika (69 %) slaže se da “EU treba imati veće ovlasti za suočavanje s krizama kao što je pandemija COVID-19”. Manje od četvrtine građana (22 %) protivi se toj tvrdnji. Najveća potpora većim ovlastima EU-a je u Portugalu i Irskoj, najmanja u Češkoj i Švedskoj.
U odgovoru na pandemiju, Unija bi se – smatraju europski građani – primarno trebala fokusirati na stvaranje dostatnih zaliha medicinske opreme za sve države članice, na potporu istraživanjima za razvoj cjepiva, izravnu financijsku potporu državama članicama i na poboljšanje znanstvene suradnje među članicama.
Pozivi na oživljavanje europske solidarnosti u kriznim vremenima
Snažna potpora većim ovlastima EU-a i jačanju koordiniranog EU odgovora u skladu je s nezadovoljstvom kojeg većina ispitanika izražava kad je riječ o solidarnosti među državama članicama EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa. Njih 57 % nije sretno sadašnjom razinom solidarnosti, a 22 % “niti najmanje zadovoljno”. Samo trećina ispitanika (34 % ) kaže da su zadovoljni, a najviše u Irskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Portugalu. Najviše nezadovoljnika je u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, te Austriji, Belgiji i Švedskoj.
Jasna većina ispitanika (58 %) pri anketiranju je istaknula da od početka pandemije privatno prolazi kroz financijske poteškoće.
EU mjere su prepoznate, ali ocjena je da nisu dovoljne
Tri od četiri ispitanika u svim državama u kojima je provedena anketa kaže da su čuli, vidjeli ili pročitali nešto o EU mjerama odgovora na pandemiju koronavirusa. Trećina građana (33 %) zna navesti koje su to mjere. Istodobno, oko polovica ispitanika (52 %) upoznatih s EU mjerama ističe da njima za sada nisu zadovoljni. Samo 42 % je zadovoljno, najviše u Irskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj. Najveće razočaranje je u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj, a prilično visoka razina i u Austriji i Bugarskoj.
Šest od deset građana prolazi kroz financijske probleme
Jasna većina ispitanika (58 %) pri anketiranju je istaknula da od početka pandemije privatno prolazi kroz financijske poteškoće. To uključuje: gubitak prihoda (30 %), nezaposlenost ili djelomičnu nezaposlenost (23 %), korištenje ušteđevine prije nego je to planirano (21 %), probleme s plaćanjem najamnine, računa, kredita (14 %) ili osiguranja kvalitetnih obroka (9 %). Jedan od deset građana morali su financijsku pomoć zatražiti od obitelji ili prijatelja, a 3 % prijeti financijski krah.
Općenito, financijski problemi najčešći su kod ispitanika u Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, a najmanje prisutni u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Finskoj i Austriji. U ovoj posljednjoj skupini zemalja, više od polovice ispitanika nisu zabilježili nikakve financijske poteškoće: 66 % u Danskoj, 57 % u Nizozemskoj, 54 % u Finskoj, te 53 % u Švedskoj.
O istraživanju
Istraživanje je provela agencija Kantar, online u razdoblju od 23. travnja do 1. svibnja, na uzorku od 21,804 ispitanika u 21 državi članici EU-a (nisu uključeni: Cipar, Estonija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta). Dob ispitanika je između 16 i 64 godine (osim u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, gdje su ispitanici u dobi od 16 do 54 godine).
Reprezentativnost na nacionalnoj razini osigurana je kvotama za spol, dob i regiju. Ukupni prosječni rezultati su izračunati na temelju broja stanovnika svake članice u kojoj je provedeno istraživanje.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
