Spornu direktivu o autorskim pravima koju je Europski parlament izglasao u utorak u Strasbourgu od hrvatskih europarlamentaraca podržali su članovi EPP-a, dok su ostali većinom glasali protiv.
Hrvatski zastupnici koji su dio EPP-a, članovi HDZ-a i Marijana Petir, glasovali su za rezoluciju, a članovi S&D-a Tonino Picula i Biljana Borzan, zastupnik Zelenih Davor Škrlec i liberal Jozo Radoš su joj se usprotivili. Ruža Tomašić je ostala suzdržana, a zastupnik IDS-a Ivan Jakovčić nije rekao kako je glasao.
>>>Jakovčić, Maletić, Petir, Šuica, Borzan i Zovko podržali prijepornu Direktivu o autorskim pravima
Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi na internetu moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja.
“Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi”
RUŽA TOMAŠIĆ
“Glasovala sam ‘za’ jer smatram da novinari i oni koji su zaposleni u kreativnim industrijama trebaju uživati prava i zaštititi svoje radove od zlouporaba”, kazala je zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica.
Ona odbacuje tvrdnje kako će novim zakonom doći do ograničavanje slobode izražavanja ili samog interneta i ističe kako se izmjenama Direktive uspostavlja novi set pravila na jedinstvenom tržištu koji uređuje to područje i određuje da su internetske platforme “izravno odgovorne za sadržaj na njihovim stranicama”.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
“Omogućeno je autorima i izvođačima da dobiju naknadu od onih distributera koji iskorištavaju njihova autorska prava. Dakle, ovim smo omogućili da internet bude prostor koji koristi svima, a ne samo velikima i moćnima”, rekla je Šuica, iz čije političke grupacije dolazi i autor rezolucije Alex Voss.
Radoš: Direktiva je ‘loša i tehnički neprovediva’
S druge strane, zastupnik Radoš smatra da je Direktiva “loša i tehnički neprovediva”, te da će pravno zakomplicirati sve odnose na jedinstvenom digitalnom tržištu, ugroziti slobodu pristupa internetu i poslovanje malih i srednjih poduzeća, a da se pritom neće “ograničiti snaga tehnoloških divova”.
S njim se slaže i Davor Škrlec koji je naglasio da bi glasao za konačnu Direktivu da se glasovalo po amandmanima, što je na sjednici predložila jedna zastupnica iz redova socijalista, no Parlament je odbacio. I Škrlecu su najsporniji članak 11. koji govori o takozvanom “susjednom autorskom pravu” za medijske kuće, te članak 13. koji od platforma zahtijeva odgovornost za sadržaj koji se na njima dijeli, u skladu s autorskim pravom.
>>>Paneuropski prosvjedi protiv ‘filtriranja sadržaja, gušenja slobode govora na internetu’
“Ukidanjem geoblokiranja i roaminga smo napravili dva koraka naprijed prema jedinstvenom digitalnom tržištu, a u ovom slučaju smo ga rascjepkali na 27 komada jer će svaka država biti u stanju sama regulirati dijelove te Direktive”, upozorava zastupnik zelenih.
Proceduralni manevar
Tonino Picula se također osvrnuo na “proceduralni manevar” kojim je izbjegnuto glasovanje o amandmanima koji su, prema njemu, mogli poboljšati konačan tekst, zbog čega ni on nije podržao izvorni prijedlog.
“Nimalo ne sporim potrebu da se ovo zakonodavstvo revidira nakon 17 godina i uskladi s današnjim potrebama i izazovima. Jednako tako, ne sporim potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti. Konačno, mislim da sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi na način na koji to određuje ova Uredba”, rekao je.
Odgovornost na internetskim platformama
Zastupnica Petir smatra kako je važno otkloniti sumnje o negativnom utjecaju Direktive na građane jer “pristup mrežnom sadržaju i njegovo dijeljenje i dalje ostaju besplatni” te naglašava kako se odgovornost u člancima 11. i 13. stavlja na internetske platforme, a dosad je bila na korisniku koji je stavljao sadržaj na internet.
“Nimalo ne sporim potrebu da se ovo zakonodavstvo revidira nakon 17 godina i uskladi s današnjim potrebama i izazovima. Jednako tako, ne sporim potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti. Konačno, mislim da sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi na način na koji to određuje ova Uredba”
TONINO PICULA
“Odgovornost je sada na platformi na kojoj se sadržaj nalazi i koja od navedenog sadržaja zarađuje. Autor od platforme mora dobiti naknadu za licencu, ili može tužiti platformu za dopuštanje neovlaštenog prijenosa njegova autorskog djela”, rekla je Petir i istaknula da će se ovaj članak primjenjivati samo na tvrtke čiji korisnici imaju opciju prenošenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima.
>>>Blackout njemačke Wikipedije: Ne želimo biti oaza u plaćenoj pustinji interneta
Kod članka 11. istaknula je da on izričito navodi da tražilice mogu nastaviti koristiti linkove na vijesti besplatno, te mogu prikazati i pojedinačne riječi ili kratke tekstove.
Analogija Ruže Tomašić
Zastupnica Tomašić istaknula je kako je postignut značajan pomak u odnosu na izvorni tekst, čime joj je članak 11. postao osobno prihvatljiv, no da to ne može reći i za članak 13., zbog čega je ostala suzdržana.
“Digitalne platforme u određenim situacijama proglašava pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom”, upozorila je.
“Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi”, zaključila je i dodala kako algoritmi koji su predviđeni Direktivom nisu dovoljno sofisticirani da prepoznaju satiru koju “koji put ne prepoznaju ni ljudi, a kamoli roboti”.
>>>Što je nama naša EU dala: Članak 13., GDPR, roaming, zabrana jednokratne plastike…
Europski zastupnici podržali su Direktivu nakon dvije i pol godine pregovora, s 348 glasova ‘za’, 274 ‘protiv’ i 36 suzdržanih, u posljednjoj prilici je da usvoje prije izbora za Europski parlament.
Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, europskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti.
