U Strasbourgu se ovoga tjedna održava konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta, koja će biti “trenutak istine” za Ursulu von der Leyen, u Velikoj Britaniji se održava 4. samit Europske političke zajednice, foruma za dijalog i suradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.
Novoizabrani zastupnici Europskog parlamenta okupit će se od utorka do petka u Strasbourgu na svojoj prvoj plenarnoj sjednici.
Sjednice počinje u utorak u 10 sati, a prva zadaća nakon konstituiranja bit će izbor predsjednika Europskog parlamenta. Očekuje se da će na tu dužnost biti ponovno izabrana malteška zastupnica Roberta Metsola iz Europske pučke stranke na mandat od dvije i pol godine. U drugoj polovici mandata ovoga saziva Parlamenta, od početka 2027. na dužnost predsjednika trebao bi doći netko iz redova socijalista. Glasanje je tajno, a kandidat za predsjednika mora dobiti natpolovičnu većinu zastupnika.
Nakon što izaberu predsjednika, zastupnici će u utorak i srijedu birati 14 potpredsjednika i pet kvestora, koji su nadležni za administrativna pitanja.
U srijedu će zastupnici glasati o brojčanom sastavu parlamentarnih odbora i pododbora i kao međuparlamentarnih izaslanstava. Koji će odbori pripasti kojim zastupničkim klubovima bit će odlučeno u petak. Konstituirajući sastanci odbora i izbor njihovih predsjednika i potpredsjednika predviđen je u predzadnjem srpanjskom tjednu od 21. do 25.
“Dan istine” za Ursulu von der Leyen
Centristički zastupnički klubovi razgovaraju o uspostavi ‘sanitarnog kordona’ oko dvije novouspostavljene političke skupine krajnje desnice, Domoljuba za Europu i Europe suverenih nacija.
To znači da bi Domoljubi, gdje glavnu ulogu igraju Marine Le Pen iz francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje i Viktor Orban, mađarski premijer i vođa stranke Fidesz te Suverenisti, kluba u kojem polovicu zastupnika čini Alternativa za Njemačku (AfD), mogli biti isključeni iz raspodjele vodećih uloga u parlamentarnim odborima u sljedećih pet godina.
U četvrtak je “dan istine” za Ursulu von der Leyen, koja mora dobiti najmanje 361 zastupnički glas da bi po drugi put bila izabrana za predsjednicu Komisiju.
Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu, krajem lipnja dobila je potporu Europskog vijeća, i sada joj preostaje završni korak, dobiti natpolovičnu većinu zastupnika, za što ima vrlo velike izglede, ali iznenađenja nisu isključena.
Tri centrističke stranačke grupacije u Europskom parlamentu koje čine neformalnu koaliciju imaju komotnu većinu, 401 zastupnika, ali problem je u tome što svi zastupnici ne glasaju onako kako glasa većina u zastupničkim klubovima. Obično je takvih 10 do 15 posto i ako bi se tako i sada dogodilo, von der Leyen ne bi imala većinu bez potpore ostalih zastupničkih klubova. Eventualni gubitak glasova u svojim redovima mogla bi nadoknaditi glasovima pojedinih zastupnika Zelenih, čiji klub broj 53 zastupnika ili glasovima tvrde desnice Europskih konzervativca i reformista (ECR), kojih je 78. No, njihova potpora nije besplatna pa će von der Leyen morati jako pažljivo balansirati što će kome obećati. Ako se približi previše Zelenima, mogla bi izgubiti veći dio glasova iz redova svoje Europske pučke stranke, a ako prihvati neke od zahtjeva ECR-a, mogla bi izgubiti potporu socijalista i liberala.
Prije glasanja, von der Leyen će se u 9 sati obratiti zastupnicima i predstaviti svoj program za sljedećih pet godina. Nakon toga predviđena je rasprava, tajno glasanje počinje u 13 sat, a rezultati se mogu očekivati oko 14.45 sati.
Dobije li von der Leyen potrebnu većinu, moći će započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.
Ako pak predložena kandidatkinja ne dobije većinsku potporu Europskog parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata. U tom slučaju nastala bi prilično kaotična situacija, samit bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u Parlamentu.
Samit EPC-a
U četvrtak, 18. srpnja u palači Blenheim, u kojoj se rodio legendarni britanski premijer Winston Churchill, u Woodstocku pored Oxforda održat će se 4. sastanak na vrhu Europske političke zajednice (EPC).
Na samitu će se okupiti 50-tak europskih čelnika, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković. Europska politička zajednica nastala je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. kao oblik suradnje država članica EU-a i ostalih europskih država, svih osim Rusije i Bjelorusije.
Europska politička zajednica (EPC) je forum koji okuplja 47 europskih zemalja radi koordinacije odgovora na zajednička pitanja i izazove. EPC nema svoje tajništvo, ni stalno osoblje, niti financijska sredstva. Na samitima se na usvaja zajednička izjava, a najvećom vrijednošću tih samita smatraju se nebrojene mogućnosti za bilateralne sastanke.
Glavne teme samita bit će sukobi i nestabilnosti na kontinentu i njegovim granicama.
Predviđena je plenarna sjednica na kojoj će biti otvoren samit, nakon toga slijede rasprave organizirane na tri okrugla stola na tri teme – migracijama, energiji i povezivosti te obrani i osiguravanju demokracije. Na kraju je predviđena završna plenarna sjednica. Na samitu EPC-a prvi put će biti predstavnici NATO-a, OESS-a i Vijeća Europe.
Prema riječima novog britanskog premijera Keira Starmera, Europa je danas suočena s “nekim od najvećih izazova našeg doba”. Najavio je da će britanska vlada iskoristiti ovaj samit za razgovore o tješnjoj suradnji u borbi protiv ilegalnih migracija i većoj suradnji s europskim partnerima u pitanjima sigurnosti.
“Ruski barbarski rat i dalje odjekuje našim kontinentom, dok podle krijumčarske bande krijumčare nedužne ljude na opasna putovanja koja prečesto završavaju tragedijom”, rekao je premijer Starmer u u priopćenju u kojem najavljuje samit.
“Ne možemo biti promatrači u ovom poglavlju povijesti. Moramo učiniti više i ići dalje, ne samo za hrabre Ukrajince na prvim linijama bojišnice ili one kojima se trguje iz zemlje u zemlju, već kako bi naše buduće generacije s ponosom gledale unatrag na ono što je naš kontinent zajedno postigao”, dodaje Starmer.
Ponovio je ono što je najavljivao u predizbornoj kampanji da će promijeniti način na koji Ujedinjena Kraljevina surađuje s europskim partnerima, “radeći zajedno na poticanju napretka u rješavanju ovih generacijskih izazova”.
“Taj posao počinje na sastanku Europske političke zajednice u četvrtak”, rekao je Starmer.
Samiti EPC održavaju se dva put godišnje, naizmjenično, jedan u državi koja predsjedava Vijećem EU-a, a drugi u zemlji izvan EU-a. Zadnji samit održan je u španjolskoj Granadi, u listopadu prošle godine, a nakon ovoga u Velikoj Britaniji sljedeći će se održati najesen u Mađarskoj.
Sastanci Vijeća EU-a
Ovoga tjedna u Bruxellesu se održavaju tri ministarska sastanka. U ponedjeljak se sastaje Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, a u utorak Vijeće za ekonomske i financijske poslove te Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i pitanje potrošača.
Mađarsko predsjedništvo u ponedjeljak i utorak u Budimpešti organizira neformalni sastanak ministara energetike.