Europska pučka stranka (EPP) u četvrtak se okladila na informacijski i demokratski deficit i za svoju “spitzenkandidatkinju” odabrala aktualnu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen čiju ulogu i privatne razgovore o javnom tenderu za COVID cjepiva istražuje Ured europske tužiteljice, EPPO (vidi okvir).
Za von der Leyen kao vodeću kandidatkinju u Bukureštu se izjasnilo 400 od 499 delegata, deset glasova ocijenjeno je nevažećima.
Prvakinja je tijekom tajnog glasanja ponovila okosnice nadnacionalne politike. Zavjetovala je da će se EPP boriti za sigurnost i vladavinu prava i odbaciti populističke i ekstremne političke opcije.
“Bio to AfD, Nacionalno okupljanje, Konfederacija (…) nazivi im se razlikuju, ali su zapravo isti. Žele pogaziti naše vrijednosti i uništiti našu Europu,” rekla je u osvrtu na uspon krajnje desnice koja ususret izborima ulazi u glavnu struju.
Ponovila je i predanost Europe posredničkom ratu u Ukrajini.
“Rusija je razorila domove, bolnice i vrtiće, ali nije mogla uništiti san o slobodnoj i prosperitetnoj Ukrajini koja nalazi svoje mjesto u srcu Europske unije,” rekla je šefica Komisije, dodavši da taj san živi i na zapadnom Balkanu, u Moldaviji i Gruziji.
Von der Leyen se u govoru osvrnula na nekoliko šefova vlada. Rekla je da je EPP ponosan na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića što je “uveo Hrvatsku u eurozonu i šengen”, kao i na poljskog premijera Donalda Tuska jer je “vratio vladavinu prava u Poljskoj”.
Oba navedena političara u svojim domovinama uživaju upitnu popularnost i pokazuju snažne autokratske sklonosti.
Demokratski deficit
Von der Leyen je prvi mandat u 2019. godini usvojila izvan demokratskih procesa kroz veliku političku trgovinu u kojoj je “obećavala brda i doline”.
“Krenuli smo u ovu izbornu kampanju pod geslom kako će najbolji vodeći kandidat preuzeti tu poziciju i onda se dogodilo da je u Bruxellesu na neki način okončan postupak političke emancipacije Europskog parlamenta izborom žene koje nije sudjelovala u utrci za tu poziciju,” komentirao je tada zastupnik Hrvatske u Europskom parlamentu, Tonino Picula.
Izborni proces je ponižen, pojavio se opasni disparitet, rekao je.
Komisija je u jeku pandemije naručila monstruozne količine cjepiva i osmislila shemu koja cijepljenjem i docjepljivanjem ili postojanim testiranjem – covid potvrdama i propusnicama – uvjetuje temeljne slobode, poput rada i kretanja.
Predsjednica izvršnog tijela pritom je o javnom tenderu za cjepiva povela privatne razgovore i s glavnim direktorom Pfizera razmjenjivala tekstualne poruke na WhatsApp-u.
Kada su mediji i građani zatražili uvid u prepisku, Komisija je rekla da su predmetne poruke izbrisane.
Ured Europskog tužitelja pokrenuo je istragu navodne korupcije u nabavci cjepiva od koje su najviše profitirali američki Pfizer i njemački BioNTech.
Procjenjuje se da je vrijednost svih tendera za cjepiva 35 milijardi eura, no ugovori su zaštićeni i njihov sadržaj nije dostupan javnosti.
Hrvatska je među zemljama članicama koje traže izlaz iz bezizlaznih ugovora i bijeg od nametnutih obveza.
Renomirani New York Times je pokrenuo sudski postupak i tužio Komisiju u nastojanju da oslobodi informacije.
Glavna struja
EPP okuplja 83 stranke i partnera iz 44 zemlje. Pučani su najbrojnija politička grupacija u Europskom parlamentu s Maltežankom Robertom Metsolom na čelu te institucije. Imaju šefa države ili vlade u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Latviji, Litvi, Švedskoj, Austriji, Irskoj, Poljskoj, Finskoj, Luksemburgu, Cipru, a uskoro bi trebali imati i u Bugarskoj.
Prvog dana kongresa u Bukureštu usvojili su izborni manifest u kojemu se zalažu za sigurnu Europu i jačanje obrambenih sposobnosti EU-a u koordinaciji s NATO-om, kao i šest rezolucija među kojima su Plan EU-a za pobjedu Ukrajine i poziv europskim institucijama da stvore zakonski okvir koji će omogućiti članicama EU-a da zaplijene zamrznuta ruska sredstva i da se ona usmjere na pomoć Ukrajini.
Jedna rezolucija dotiče se mobilnosti u ruralnim područjima i jačanja konkurentnosti europske poljoprivrede, što bi mogla biti tema u kampanji za europske izbore s obzirom na prosvjede poljoprivrednika diljem EU-a. I von der Leyen je u svom govoru naglasila da će EPP “uvijek biti na strani poljoprivrednika”.
Informacijski deficit, “manipulacija percepcije”
Ursula von der Leyen (životopis) bivša je ministrica obrane u Njemačkoj čiji su mandat popratili skandali s nabavom i proliferacijom neonacizma (vanjska poveznica, DW), njezin je suprug Heiko plemić i dionik farmaceutske industrije (wiki).
Njezina nominacija sugerira podvojenu zbilju, s jedne strane, von der Leyen je izrazito prezrena i omražena na društvenim mrežama poput X-a, s druge strane, EPP očito vjeruje da će njegovi birači neupoznati s likom i djelom glasati unutar stranačkih linija.
Oklada, ili radije blef, imaju potencijal za povratnu paljbu i daljnje osipanje biračkog tijela EPP-a koje se ususret izborima uočljivo priklanja desnim ili krajnje desnim alternativama.
“Von der Leyen danas još uvijek koristi izraz ‘kada sam se kandidirala 2019.’ da budem EU predsjednica. Što je ovo, manipulacija percepcije? Nije se kandidirala 2019. Imenovana je iz vedra neba, a njezina potvrda ubila je proces ‘natjecanja za predsjedanje’ (spitzenkadidata) koji je uspio samo jednom, 2014..
(…)
Sve ovo je tako uvredljivo za birače EU. Ali EPP se može izvući s tim jer birači znaju tako malo o EU-u i neće se sjećati 2019.. Još jednom se pokazuje da problem EU-a nije demokratski deficit, već informacijski deficit,” komentirao je znameniti američko-europski novinar Dave Keating na X-u.
Grabancijaš/Hina
Povezane vijesti
