Guverner Joachim Nagel, u utorak je izvijestio da je središnja banka Njemačke lani iskusila godišnji gubitak u iznosu od 19.2 milijarde eura, najveći u njezinoj povijesti, i upozorio da najsnažnije europskog gospodarstvo očekuje još jedna godina iskušenja i stagnacije.
“Nije moguće isključiti treću uzastopnu kalendarsku godinu bez rasta,” rekao je Nagel novinarima u Frankfurtu.
Njemačka je u recesiju uplovila u 2023. kada je bruto domaći proizvod (BDP) zaronio do -0.3%, ispod površine je ostao i u 2024., s kontrakcijom od -0.2%.
Prva zamjenica guvernera, Sabine Mauderer, u takvom je kontekstu rekla da će se gubici nastaviti, zbog čega banka neće biti u mogućnosti “raspodijeliti bilo kakvu dobit kroz dulje vremensko razdoblje”.
Bundesbank je u razdoblju od 2010. do 2019. godine u državni proračun u prosjeku prebacivao 25 milijardi eura godišnje. Transfer je prekinut u 2020. kada je Europu pogodio prvi val bolesti COVID-19.
Središnjica otad pokušava izgraditi rezerve, uključujući u zlatu, kako bi pokrila gubitke.
Unatoč nastojanjima novčane pričuvu iscrpljene su s ožujkom 2023., zaključenom s gubitkom od 13.9 milijardi eura.
Tada je, prvi put u 15 godina, izostala i dividenda Europske središnje banke i, uzgred rečeno, zabilježen prvi pad novčane mase (M1) u povijesti eurozone.
Bundesbank je, prije aktualnih izazova, bez gubitaka brodio od 1979. godine.
“Razumna” bilanca, zlatne rezerve
Nagel je podcrtao da Bundesbank održava “razumnu” bilancu i počiva na 260 milijardi eura u zlatnim rezervama čija vrijednost u posljednjem razdoblju bilježi strelovit rast.
Dodao je da Njemačka unatoč “tvrdoglavoj stagnaciji” gospodarstva ima stabilne institucije i “prilagodljiva” poduzeća, što će zajedno s kvalificiranom radnom snagom zemlju vratiti rastu.
Također je izrazio nadu da će izbori održani u nedjelju s kojima se na vlast vratio CDU/CSU rezultirati s brzim formiranjem održive vlade.
“Njemačka učinkovitu vladu treba što je prije moguće,” rekao je uz poziv na usvajanje “pametnih gospodarskih politika kako bi se gospodarstvo omogućilo da se vrati na put”.
Nova vlada u 2025. proračunsku godinu ulazi s 13 milijardi eura naslijeđenog manjka i velikim strukturnim izazovima i slabostima, uključujući nekonkurentne cijene energenata, rastuće natjecanje iz Kine i carine s kojima prijeti američki predsjednik Donald Trump.
Pritisak rezultira porivima za izmjenu ustava, odnosno dokidanja u ustavu ustoličene “dužničke kočnice” koja je bila glavni okidač političke krize i prijevremenih izbora (vidi povezane vijesti).
Grabancijaš/New York Times
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.