Središnje banke Njemačke i Nizozemske u petak su objavile kolosalne gubitke u 2023. i predvidjele nastavak izazovnih vremena koja će državnim erarima dividende izgledno uskratiti kroz niz godina.
Europska središnja banka (ECB) i njezine najveće nacionalne podružnice goleme gubitke gomilaju uslijed stezanja monetarne politike, odnosno povijesno visokih kamatnih stopa u financijskom sustavu.
Središnjice u takvim okolnostima svojim komercijalnim inačicama isplaćuju milijarde.
Bundesbank je rekao da je lani izgubio 21.6 milijardu eura, s čime su izbrisane gotove sve zalihe. Središnja banka Nizozemske istovremeno je izvijestila o gubitku 3.5 milijardi eura.
“Financijski tereti izgledno će potrajati kroz nekoliko godina,” rekao je predsjednik Bundesbank, Joachim Nagel. “Očekujemo da će ponovno biti pozamašni u sadašnjoj godini.”
Središnjica je navela da su gubici u 2023. godini izbrisali gotovo sve marže i da će 2.4 milijarde eura morati pokriti iz rezervi.
Gubici u tekućoj godini izvjesno će premašiti preostalih 0.7 milijardi eura pričuva zbog čega će Bundesbank gubitke kotrljati unaprijed i podmiriti s budućim priljevima.
“Mi stoga ne očekujemo da ćemo biti u mogućnosti distribuirati ikakav profit kroz dulje vremensko razdoblje,” najavio je guverner.
Središnja banka Nizozemske vjeruje da su njezine zalihe dovoljne za pokrivanje budućih gubitaka i ne promišlja o dokapitalizaciji kroz fiskalni transfer.
“Jednom kada dovoljno oporavimo naše pričuve zadržavanjem profita, mi ćemo nastaviti s distribucijom dividende nizozemskoj državi,” rečeno je iz središnjice.
Kontekst
Aktualne neprilike središnjih banaka u eruopodručju rezultat su desetljeća kvantitativnog popuštanja – tiskanja/stvaranja novca – i negativnih kamatnih stopa za kojima je ECB posegnuo u nastojanju da inflaciju cijena propne na ciljanu razinu od 2% u srednjem roku.
Iako je središnjica kroz godine stvorila bilijune eura i golemu prekomjernu likvidnost inflacija u eurozoni postojano je bila anemična sve do fiskalnog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19.
Nakon što se inflacija otela kontroli ECB je započeo s povijesnim povećanjem kamatnih stopa u financijskom sustavu pa banke koje novac “parkiraju”, odnosno oročavaju u središnjici, sada zarađuju 4%.
Prinosi na imovinu ECB-a, uglavnom temeljenu na državnim obveznicama, mnogo su manji.
Gubici središnjica podjednako su “fiktivni” kao novac koji stvaraju a koji nikad ne pronađe put do realnog gospodarstva jer nacionalne banke, za razliku od komercijalnih zajmodavaca, poslovanje mogu nastaviti s negativnim kapitalom. Oni se ipak materijaliziraju za vlade, jer u godinama stezanja ograničavaju ili dokidaju dividende državnim proračunima.
Morgan Stanley procjenjuje da će se gubici dionika ECB-a, čiji je zajednički nazivnik Eurosustav, ove godinu produbiti, prije oporavka u 2025. uvjetovanog izglednim popuštanjem monetarne politike.
“Procjenjujemo da će se Eurosustav suočiti s gubicima od 56.6 milijardi eura 2023., 62.2 milijarde eura 2024. i 12.3 milijarde eura 2025.,” rekli su iz Morgan Stanleya.
Grabancijaš/Reuters
Povezane vijesti
