Njemački savezni revizori (Bundesrechnungshof) upozoravaju da bi njemački porezni obveznici uslijed akumulacije gubitaka povezanih s povećanjem referentnih kamatnih stopa u europodručju mogli biti prisiljeni na skupo iskupljenje nacionalne središnje banke.
Financial Times piše da materijalizacija scenarija može utjecati na alate i buduće sheme Europske središnje banke (ECB).
“Mogući gubici Bundesbanke su značajni i mogli bi zahtijevati dokapitalizaciju (banke) proračunskim sredstvima,” navode revizori u izvješću čiji je sadržaj vidio FT.
Kontekst
Njemačka je u posljednjem desetljeću bila jedna od najglasnijih protivnica kvantitativnog popuštanja (QE), stvaranja golemih količina novca s kojim su krpane sustavne slabosti pojedinih članica europodručja, a ponajviše Italije, Španjolske i Francuske.
“Tiskanje” je pritom osobito osjetljivo političko pitanje u naciji gdje još žive mučna sjećanja na povijesne epizode hiperinflacije ususret i u poraću Prvog i Drugog svjetskog rata.
>>>Bild: gospođa inflacija Christine Lagarde rastapa mirovine, plaće i štednju
Bundesbank se popuštanju pokušao oduprijeti u 2015. godini ali je nadglasan u vijeću ECB-a.
FT procjenjuje da će izvješće revizora izgledno obnoviti dugotrajnu raspravu i otežati reiteracije QE-a koji pojedini ekonomisti krive za aktualno divljanje cijena.
666 milijardi eura
Bundesbank je u ožujku izvijestio da je pretrpio gubitak milijardu eura u svom portfelju obveznica, što je izravna posljedica povećanja referentnih kamatnih stopa.
Banka je tada odbacila sugestije da bi mogla zatrebati iskupljenje novcem poreznih obveznika.
>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem
Revizori su u izvješću podcrtali raskošnu kupnju imovine i vrijednosnica povezanih s javnim sektorom. Središnjica je u prvom valu popuštanja kupila 2.7 bilijuna državnih obveznica članica europodručja.
Bundesbank se tada zadužio za ukupno 666 milijardi eura.
Zaduživanje se pritom odvijalo u okolišu negativnih kamatnih stopa, što znači da se Bundesbank i druge nacionalne središnje banke sada nalaze između čekića i nakovanja, odnosno pod pritiskom rastućeg jaza između kamata koje plaćaju komercijalnim bankama na njihove depozite i onoga što zarade na obveznicama.
>>>Extra! Extra! Zajmovi po negativnoj kamatnoj stopi od -0.4%!: Njemačka
Bundesbank je u ožujku rekao da će gubici u nadolazećim godinama “vjerojatno” premašiti preostalih 19,2 milijarde eura rezervacija i 2,5 milijardi eura kapitala.
>>>Središnje banke stvaraju 834 milijuna dolara na sat – 13.9 milijuna u minuti | BoA
Banka u pričuvi ima i 170 milijardi eura u zlatu te druge instrumente s kojima može umanjiti teret ili odgoditi namirenje obveza do sretnijih vremena.
Njezin je glasnogovornik rekao da je bilanca “stabilna čak i u slučaju prijenosa gubitka” jer središnjica uživa “znatan iznos neto kapitala”.
Divergencija
FT piše da manevri i instrumenti neće otkloniti neposredan gubitak jer je Bundesbank već zastao s isplaćivanjem dividende koja je Berlinu kroz posljednje desetljeće donijela 22 milijarde eura.
Banka je upozorila da će prebacivanje sredstava u fiskalnu blagajnu zastati na “produljeno vremensko razdoblje”.
>>>Bundesbank zabilježio prvi gubitak od 1979. godine
Njemačko ministarstvo financija u izjavi navodi da ima “drugačiju procjenu” rizika.
Vlada vjeruje da su gubici uvjetovani monetarnom politikom “izrazito neizgledni” te stoga neće “opteretiti savezni proračun”.
Revizori pak drže da procjene vlasti o riziku koji “akcije monetarne politike” predstavljaju za javne financije nisu adekvatne i da vlada nije primjereno odvagnula potencijalni učinak gubitaka Bundesbanke na državni proračun.
“Ako je funkcioniranje Bundesbanke ugroženo neadekvatnim ili čak negativnim neto kapitalom, Savezna Republika Njemačka može biti obvezna ubrizgati kapital,” rekli su revizori. “Ovisno o opsegu i vjerojatnosti, rizici koji proizlaze iz monetarne politike mogli bi, u najgorem slučaju, ugroziti proračunsku autonomiju njemačkog Bundestaga”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
