Grabancijaš je u utorak sudjelovao u dijalogu s njemačkom članicom Upravnog vijeća Europske središnje banke Isabel Schnabel koji se uz hashtag #AskECB odvijao na Twitteru i dobio odgovore na dva pitanja.
Zanimalo nas je kako ECB objašnjava da središnje banke širom svijeta od financijske krize i Globalne recesije stvaraju basnoslovne količine novca a da inflacija pritom izostaje.
Schnabel je odgovorila da je monetarna politika podigla inflaciju, “ali su strukturni faktori poput globalizacije, slabijeg rasta cijena energije i promjena u konkurentnosti utjecali na inflaciju zbog čega središnje banke moraj biti strpljivije.”
Odgovor je potkrijepljen poveznicom na govor o navedenoj temi.
Drugo pitanje je bilo povezano s mandatom Europske središnje banke i najavama kupnje zelenih obveznica, odnosno financiranja Europskog plana za tranziciju prema održivom zelenom gospodarstvu novostvorenim novcem.
Schnabel je dosad u javnim istupima upozoravala protiv takve vrste izravnih intervencija, ali je danas sugerirala da je otvorena za novi kurs.
“Eurosustav drži blizu 20% zelenih obveznica unutar naših programa kupnje korporativnih obveznica. Naša je kupnja smanjila prinose i podržala njihovo izdavanje. Što je više zelenih obveznica, više ih možemo kupiti,” napisala je i uzgred dala informaciju koja je zanimljiva za “zelene” poduzetnike i investitore.
ECB je s dolaskom nove guvernerke Christine Lagarde značajno otvorio svoju komunikaciju s javnošću, što je ona i najavila. A to je pak dobro za sve, a osobito za temeljnu financijsku pismenost.
Kontekst
Europska središnja banka je pod upravom bivšeg guvernera Maria Draghija kroz program kvantitativnog popuštanja (stvaranja/tiskanja novca) stvorila više od tri bilijuna eura.
>>>Pokreću se tiskare središnjih banaka širom svijeta: QE
Konkretno, tijekom najizdašnijeg dijela programa, od ožujka 2015. godine do zadnjeg kvartala 2018. godine, stvoreno je 2.6 bilijuna eura. Kvantitativno popuštanje je nakon kratke stanke ponovno pokrenuto na samom kraju Draghijeva mandata te se nastavlja u kontekstu epidemije koronavirusa.
Generalno gledajući, tri vodeće svjetske središnje banke, Fed, ECB i BoJ (Japanska banka) su u pet godina stvorile više od 10 bilijuna eura, no to nije imalo značajan utjecaj na inflaciju niti na jednom teritoriju. Štoviše, Japan čiji je program stvaranja novca daleko najizdašniji na svijetu, u ovom je trenutku ponovno suočen s deflacijom, koja mu prijeti već dulje od dva desetljeća.
>>>Lovrinović predlaže ‘novac iz helikoptera’ po uzoru na SAD, druge
Uz objašnjene koje je danas ponudile Schnabel, brojni ekonomisti drže da je povod za izostanak inflacije način na koji se novac iz središnjica emitira u realnu ekonomiju. Glavna je teza da on, umjesto da pronađe put do džepova poduzetnika i radnika, dobrim dijelom ostaje “zatvoren” u financijskom sustavu gdje je inflacija vrijednosti dionica ili korporativnih obveznica lako uočljiva. O navedenom možete detaljnije pročitati u članku: Moderna monetarna teorija dobila podršku Wall Streeta.
Mandat ECB-a/HNB-a
Poput Hrvatske središnje banke, ECB ima izrazito skučen mandat koji prije svega pretpostavlja stabilnost cijena i postizanje inflacije od blizu ali ispod 2%. Brojni dionici drže da je banka od 2013. godine često djelovala izvan tog okvira, bilo kroz kupnju državnih obveznica zemalja poput Italije, ili kupnjom korporativnih obveznica od velikih kompanija, uključujući velike njemačke proizvođače automobila, velike pripadnike avioindustrije i slično.
Grabancijaš je među dionicima koji drže da ECB u suštini djeluje protuzakonito, te aktivno traži izmjenu mandata kako bi on uključio postizanje “pune zaposlenosti” ili poticanje “uravnoteženog ekonomskog rasta”. Suočen s tužbama ECB je spomenute dimenzije monetarne politike prepoznao “inter alia” (lat. među ostalim), no takvo je tumačenje otvoreno kritici, što se reflektira kroz posljednji izazov politici ECB-a u kojem Ustavni sud Njemačke propitkuje zakonitost kupnje njemačkih državnih obveznica.
>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?
Mi bismo svoju energiju u potraživanju “dvojnog mandata”, kakav ima Fed, usmjerili i na HNB, no to se čini kao entropija, budući da Hrvatska ne cijeni monetarnu suverenost, već hita u okrilje eurozone.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
