Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je shodno očekivanjima tri ključne kamatne stope ostavila neizmijenjenima, na rekordnih 4%, ponovila predanost kroćenju inflacije i izostavila svaki nagovještaj da krojači monetarnih smjernica promišljaju o promjeni kursa.
ECB kamate na platou drži od rujna i sada motri učinak stezanja monetarne politike na realno gospodarstvo gdje se već čuje prve detonacije.
Uprava je cijenu novca poskupjela najbržim tempom u povijesti europodručja, ali ostaje nesigurna oko budućeg kretanja inflacije jer su u tijeku veliki radnički i seljački prosvjedi u Francuskoj i Njemačkoj.
Pregovori o plaćama, poticajima i kolektivnim ugovorima u javnim sektorima tek se trebaju zaključiti i ponuditi jednu od ključnih varijabli za procjenu budućih inflatornih pritisaka i rizika.
“Behind the curve”
Investitori se istovremeno klade da je ECB pogrešno procijenio putanju rasta i inflacije i da bi ciklus stezanja mogao završiti s udesom koji će upravu natjerati na brzo popuštanje uzdi kroz pet uzastopnih rezova.
Pojedini analitičari očekuje da će korekcija započeti već s proljećem.
ECB u četvrtak nije pokazao nakanu za promjenu kursa, izjave guvernerke Christine Lagarde i priopćenje uprave u suštini su kopirani s posljednjeg vijećanja.
Ponovljena je uvriježena maksima da će kamatne stope na trenutnim razinama ostati dovoljno dugo kako bi inflaciju vratile na ciljanu razinu od 2% u srednjem roku.
“Konsenzus oko stola bio je da je prerano razgovarati o smanjenju stopa,” rekla je Lagarde na svojoj redovnoj konferenciji za novinare nakon odluke, ponovivši da će buduće odluke ovisiti o pristiglim podacima.
“Moramo ići dalje u procesu dezinflacije kako bismo bili sigurni da će inflacija biti na ciljanoj razini – održivo.”
Izgledi rasta nagnuti nadolje
Uprava je u priopćenju navela da trendovi inflacije “široko” potvrđuju prijašnje procjene, ali i izostavila referencu o “povećanim domaćim cjenovnim pritiscima i snažnom rastu troškova rada”.
Lagarde je rekla da su izgledi za gospodarstvo nagnuti nadolje. Negativni faktori uključuju restriktivnu monetarnu politiku, ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku i usporavanje globalnih ekonomskih aktivnosti.
Remećenje trgovine uvjetovano napadima jemenskih hutista na komercijalne brodove u Crvenom moru jedan su od novih čimbenika, upozorila je.
“Mi to motrimo jako pomno,” rekla je.
U komentaru pregovora o kolektivnim ugovorima i trendova na tržištu rade ona je prepoznala da se potražnja za radom smanjuje i da postoje naznake usporavanja rasta plaća što je “dobar smjer iz naše perspektive”.
Pogreška koja okida recesiju
Reuters podcrtava da su razlike u procjenama i očekivanjima neovisnih analitičara u sve oštrijoj opreci s prosudbom stručnjaka ECB-a.
Središnjica očekuje da će državna i osobna potrošnja nositi oporavak, no podaci u realnom vremenu sugeriraju mrkije scenarije.
Industrija europodručja ostaje u dubokoj recesiji koja postaje sve izvjesnijom i u dominantnom uslužnom sektoru.
Pažljivo motrena anketa njemačkog instituta Ifo u četvrtak je drugi mjesec zaredom zabilježila “neočekivano” propadanje poduzetničke klime u Njemačkoj.
Europodručje je zadnji kvartal 2023. godine izgledno zaključilo u recesiji, uz uočljivo slab start nove godine. Gospodarstvo stagnira ili uranja u negativne vode šest mjeseci uzastopce.
Najoštrije razlike u prognozama središnjih bankara i njihovih komercijalnih kolega odnose se na daljnju putanju inflacije.
ECB drži da se rast cijena na ciljanu razinu od 2% neće vratiti prije 2025. godine. Inflacija se nakon postojanog hlađenja u prosincu propela za 2.9%.
S druge strane, rastući broj neovisnih analitičara vjeruje da su projekcije promašene.
“Mi nastavljamo očekivati da će stope ukupne i temeljne inflacije pasti na 2% već prije sredine ove godine, godinu ili više ranije od prognoza ECB-a,” rekli su ekonomisti Deutsche Bank upozoravajući na teške posljedice stezanja monetarne politike u recesijskom ozračju.
“To bi povećalo rizik od izravne recesije i istinskog šoka za tržište rada.”
Pojedini analitičari drže da inzistiranje ECB-a na daljnjim dokazima dezinflacije povećava šanse za omašku u politici.
“Previdjevši negativan učinak monetarnog stezanja na rast do sada, ECB je i dalje pristran prema premalom i okasnjelom smanjenju (kamatnih stopa),” komentirao je Davide Oneglia iz TS Lombarda.
“ECB ima manje razloga za brigu o inflaciji i manje izgovora za držanje stegnute monetarne politike nego što dužnosnici misle, ali navike pretjeranog pooštravanja teško umiru.”
U nastavku pročitajte priopćenje Europske središnje banke na hrvatskom jeziku koje je dostavila njezina hrvatska podružnica.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile njegovu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Na ukupnu inflaciju djelovao je pozitivan bazni učinak povezan s energijom, ali nastavio se trend smanjivanja temeljne inflacije i prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje se snažno prenose na uvjete financiranja. Pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Upravno vijeće budućim će odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.
Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
Ključne kamatne stope ESB‑a
Ključne kamatne stope ESB‑a ostat će nepromijenjene: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,50 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 % a kamatna stopa na novčani depozit 4,00 %.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Upravno vijeće namjerava u prvoj polovici 2024. i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). U drugoj polovici godine namjerava mjesečno smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.
Operacije refinanciranja
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Monetarna politika
