Sektor graditelja nekretnina i razvoja komercijalne imovine u europodručju mogao bi se naći na koljenima i za sobom povući banke i investitore koji su ga financirali, upozorili su u srijedu iz Europske središnje banke (ECB) u redovitom osvrtu na prijetnje financijskoj stabilnosti.
Izvješće podcrtava rastuću zabrinutost zbog uvenuća monetarnom politikom uvjetovanog procvata nekretnina u Njemačkoj i Švedskoj.
>>>Osluhnite prve detonacije na švedskom tržištu nekretnina
Cijene komercijalne imovine u posljednjim su mjesecima na izravnom udaru povijesnog poskupljenja novca, odnosno stezanja monetarne politike ECB-a koje narušava profitabilnost i održivost poslovnih modela temeljenih na negativnim ili ultra-niskim kamatnim stopama.
“U sjeni”
ECB drži da sektor nije dovoljno velik da bi izazvao sustavni rizik za zajmodavce, ali bi mogao osnažiti šokove širom financijskog sustava i naveliko utjecati na financiranje tvrtki, uključujući putem investicijskih i riziku sklonih fondova ili osiguravatelja kolektivno klasificiranih kao “banke u sjeni”.
“Iako relativno ograničena veličina bankovnih portfelja komercijalnih nekretnina implicira kako je malo vjerojatno da će oni sami za sebe dovesti do sustavne krize, mogli bi odigrati značajnu ulogu amplifikacije u slučaju šireg tržišnog stresa,” napisali su ekonomisti u ovomjesečnom Izvještaju o financijskoj stabilnosti (.pdf).
Oblik stvari koje dolaze
Revizija izgleda stiže uslijed rastuće malaksalosti imovinskog tržišta u najsnažnijem gospodarstvu europodručja, Njemačkoj, gdje je iznenadni i radikalni preokret u cijeni zaduživanja pojedine dionike gurnuo u insolventnost i/ili smrznuo velebne projekte poput izgradnje skupocjenog hamburškog tornja, Elbtowera, koji slovi kao dobar primjer izloženosti financijskog sustava.
Graditelj zdanja i sektorski titan Signa grupa, u čijem je portfelju slavna njujorška zgrada Chrylsera, ove je godine postojano napredovala u razvoju 64-katnice, da bi iznenada ostala bez novca.
>>>Povijesni kerplop njemačkog tržišta nekretnina
Osobe upoznate s nevoljama za Reuters su rekle da je izloženost austrijskih banaka Signi sredinom 2023. godine iznosila 2.2 milijarde eura od kojih dvije trećine pritišću Raiffeisen Bank International, UniCredit i Bank Austrija.
ECB u aktualnom izvješću bilježi da je izloženost banaka u europodručju stambenim hipotekama oko 30%, a komercijalnim nekretninama (CRE) oko 10%.
“Negativan ishod ove vrste također bi donio velike gubitke u drugim dijelovima financijskog sustava koji su značajno izloženi CRE-u, poput investicijskih fondova i osiguravatelja,” upozorili su iz središnjice.
Diskonti i delikvencija
Od drugih značajnih i neugodnih indikatora, transakcije povezana s komercijalnim nekretninama u prvom su polugodištu 2023. usahle za 47% u poredbi s istim razdobljem 2022. godine.
Fluidna situacija i propadanje u realnom vremenu otežavaju procjenu pada cijena, no ECB bilježi da najveći stanodavci u bloku ovih dana nude popuste veće od 30% u odnosu na neto vrijednost imovine.
>>>Grč u kreditiranju i drugi pokazatelji sugeriraju stagnaciju i/ili recesiju u europodručju
Sličan je trend posljednji put zabilježen u 2008. godini, uključujući u Hrvatskoj.
ECB na temelju uzorka zajmova tvrtkama u sektoru nekretnina procjenjuje da bi recentno poskupljenje financiranja udjel nenaplativih kredita moglo udvostručiti, do 26%.
Ukoliko stroži uvjeti financiranja potraju dvije godine, kao što tržišta očekuju, a poduzeća budu dužna vratiti sve kredite koji dospijevaju, udio delikvenata mogao bi porasti na 30%.
“Postoje značajne ranjivosti u ovoj knjizi zajmova, posebno kada se uzme u obzir da se očekuje da će i viši troškovi financiranja i smanjena profitabilnost trajati niz godina,” napisali su iz ECB-a. “Poslovni modeli uspostavljeni na temelju profitabilnosti prije pandemije i dugoročno niskim kamatnim stopama mogli bi postati neodrživi u srednjem roku.”
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
