Švedska vlada priprema odgovor na potencijalni krah tržišta nekretnina kakav su Europa i Hrvatska posljednji put iskusile tijekom ili nakon u Americi inaugurirane Globalne recesije u 2008./2009. godini.
Već viđeni scenarij podrazumijeva veliku zaduženost, poskupljivanje servisiranja iste i usporavanje gospodarskih aktivnosti u koktelu koji kreditnu sposobnost tvrtki za nekretnine i komercijalnu imovinu baca u škart.
>>>Komisija predstavila novi okvir za upravljanje kriznim situacijama banaka, osiguranje depozita
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) bilježi da su cijene nekretnina okopnile za oko jednu petinu u poredbi s rekordima postignutima u ožujku 2022. godine.
Švedski ministar za financijska tržišta Niklas Wykman za Reuters kaže da država ima dovoljno pričuva za priječenje scenarija u kojem se krah tržišta nekretnina prelijeva u šire gospodarstvo ili ugrožava financijsku stabilnost u jednoj od najbogatijih zemalja Europe.
“Postoji spremnost za djelovanje,” rekao je ministar. “Ako … se dogodi još nezgoda … ili otkriju novi rizici, ili se pojave prijetnje za financijski sustav, onda je najvažnija stvar iz perspektive stabilnosti imati široku kutiju alata … koje država može koristiti.”
“Jasno je da Švedska ima niski državni dug i sposobnost reagiranja ukoliko se kriza … razvije,” dodao je.
Domino efekt
Reuters piše da investitori slabost motre s nelagodom, dok procjenjuju je li riječ o prvoj od domina koje će pasti u Europi.
OECD je prije u tjednu upozorio na “rizike za financijsku stabilnost” u Švedskoj citirajući raskošnu emisiju zajmova tvrtkama na tržištu nekretnina i hipoteke s kojima su opterećeni vlasnici kuća.
Većina dionika kredite je preuzela uz izrazito povoljne, na trenutke negativne kamatne stope, ali su njihovi ugovori “plutajući” pa teret kredita i hipoteka raste ukorak s rastom cijena zaduživanja.
>>>Švicarska uložila trećinu BDP-a u spas Credit Suisse, smirila tržišta
Aktualna, akutna situacija u Švedskoj evocira rane 1990-te kada je krah tržišta nekretnina okinuo nacionalizaciju dviju banaka i iskupljenje treće. Vlast je tada devalvirala švedsku krunu, a čitav je otrovni koktel naciju gurnuo u duboku recesiju.
Okidač
Nekretnine slove kao osovine švedskog gospodarstava i čine do 80% duga kućanstava. Prilikom kupnje nekretnina Šveđani se u prosjeku opterećuju dvostruko više od Nijemaca ili Talijana.
Komercijalne nekretnine čine 18% bankovnih kredita, prema OECD-u, tri i kusur puta više od postotka u Španjolskoj ili Irskoj.
>>>Financijska nestabilnost, epohalni pad tržišne vrijednosti globalnih banaka
Švedske vlasti brinu da bi aktualno propadanje moglo pospješiti zaziranje banaka od daljnjeg kreditiranja dionika na tržištu imovinom, što bi moglo rezultirati paničnom rasprodajom, daljnjim i dubljim urušavanjem.
U središtu vrtloga je tvrtka SBB koja slovi kao jedan od najvećih vlasnika nekretnina a čija je kreditna sposobnost nedavno degradirana u škart.
Tvrtku je osnovao bivši socijaldemokratski političar Ilija Batljan koji je bespoštednim zaduživanjem ulagao u kupnju društvene imovine, uključujući socijalne stanove, državne urede, škole, bolnice, policijske postaje i vojne objekte.
SBB se sada utapa pod teretom 81 milijarde švedskih kruna (7.6 milijardi dolara) duga u plutajućim kreditima od kojeg oko 15% na naplatu stiže unutar godinu dana.
>>>S gentrifikacijom suočen Berlin zamrznuo i ograničio cijene najma
Kompanija je Batljana prisilila na odstup, otkazala dividendu, odustala od emisije dionica i traži kupce za sve dijelove svojeg portfelja.
Vlasti pak najviše brine “javna” privatna imovina, odnosno potencijalna ugroza javnih usluga.
Ministar Wykman kaže da je u takvom kontekstu s bankama, tvrtkama za nekretnine i investitorima poveo razgovore o čitavom komercijalnom tržištu nekretnina.
Rizici zaraze
Analitičari JP Morgana ovog su tjedna u bilješci za klijente naveli da izloženost velikih banaka seže do bilijun švedskih kruna i da su one “loše pripremljene” za upijanje gubitaka.
>>>Negativne kamatne stope: gdje, kako i zašto
Očekivano, vodeći zajmodavci; Swedbank, finska Nordea, SEB i Handelsbanken, redom tvrde da su njihovi zajmovi naplativi, ali je sud Wykmana konzervativniji i oprezniji.
“Kada je u pitanju komercijalno vlasništvo, jasno je da postoje rizici zaraze,” rekao je. “Moglo bi se dogoditi da jedna ili više kompanija proda imovinu. To druge tvrtke vodi na revalorizaciju” portfelja u spomenutom domino efektu.
>>>Švedska produbila i produljila recesijska očekivanja za 2023.
Eurostat negativne trendove na europskom tržištu nekretnina bilježi već nekoliko mjeseci, uz najakutniju situaciju u Švedskoj i Njemačkoj.
Europska središnja banka je na visoki rizik od iznenadne korekcije na europskim financijskim i stambenim tržištima upozorila lani u lipnju.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
