Ljevičarske berlinske gradske vlasti su 30. siječnja zakonom zamrznule ili umanjile cijene najma za više od 1.5 milijuna stambenih jedinca. Mjere, koje su na snazi s 1. veljače, žele zaustaviti nesmiljenu gentrifikaciju pojedinih dijelova grada koji postaju preskupi za autohtono, siromašno ili starije stanovništvo.
“Mi smo stvorili instrument koji će zaustaviti djelomično apsurdni razvoj cijena u sljedećih pet godina,” rekla je u petak gradska zastupnica zadužena za razvoj Katrin Lompscher. “Na političarima je da stvore osnovne uvjete kako bi radnici niže i srednje klase sebi mogli priuštiti život u Berlinu,” dodala je.
>>>Pomama elite za najskupljim stanovima sugerira snaženje gentrifikacije Zagreba
Novi zakon cijenu rente naširoko zamrzava na razinama iz 2019. godine i detaljnije regulira iznos najma ovisno o stanju stana i sadržajima u njegovoj blizini.
“Katastrofa za tržište nekretnina”
Kritičari mjera u prvim reakcijama kažu da ću one otežati rast berlinskog tržišta imovine i odvratiti investitore koji pokazuju volju za izgradnjom dostupnih stanova. Graditelji i trgovci na tržištu nekretnina, u pravilu bliski konzervativcima njemačke kancelarke Angele Merkel, tvrde i da je zakon neustavan jer ignorira ustavnu odredbu da visinu najma određuje savezna vlada.
U Berlinu, gradu s tri milijuna ljudi, samo 18 posto stanovnika posjeduje nekretninu.
“Limit na najam je ekvivalent eksproprijaciji i katastrofa je za berlinsko tržište nekretnina,” rekao je Jürgen Michael Schick, predsjednik njemačkog Udruženja za nekretnine koje protiv usvojenih odredbi lobira otkad je lani predstavljena njihova prva skica. “Ograničavanje i smanjenje prihoda od najamnina stvorit će neizvjesnost za ulagače i odvratit će investitorima od ulaganja.”
Lompscher odbacuje takve navode i tvrdi da cilj zakona nije sprječavanje rasta stambenog fonda, već kontrola situacije i smanjenje pritiska na građane prije realizacije planova o izgradnji 60,000 novih stanova od kojih bi mnogi trebali stići uz reguliranu, odnosno prihvatljivu cijenu.
Anamneza
Nakon pada Berlinskog zida u 1989. godini ujedinjeni grad se našao u posjedu obilja stanova u javnom vlasništvu koji su masovno privatizirani kako bi se popunio gradski proračun.
Priliku i potencijal su odmah uočili srani investitori u imovinu, kupljeni stanovi su renovirani i ponuđeni uz više cijene najma. Berlin je paralelno bilježio snažan rast populacije koja se prema službenim podacima od 2012. do 2017. godine povećala za oko 250,000 ljudi.
>>>Analiza rasta cijena novoprodanih stanova: HGK
Navedena kombinacija faktora je rezultirala rastom cijena na tržištu nekretnina bez presedana u Njemačkoj. Berlin je u 2017. godini bio jedina grad na svijetu u kojem se vrijednost nekretnina na godišnjoj razini propela za 20%, što se reflektiralo na cijene rente.
“Dobrobit će osjetiti 3 milijuna gradskih stanara,” rekla je Iris Spranger, lokalna glasnogovornica njemačkih Socijaldemokrata (SPD) koji su podržali novi zakon. “Nakon dugog razdoblja galopirajućih cijena, rente će sada biti zaustavljene, a to je nasušno potrebno,” rekla je prema citatu New York Timesa.
