Europska komisija Ursule von der Leyen u srijedu je predstavila dva bilijuna eura vrijedan Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Riječ je o daleko najvećem europskom proračunu u povijesti Europske unije, europski lideri aktualni su VFO, vrijedan 1.21 bilijun, odobrili u ljeto 2020. godine.
“To je proračun za novu eru koji odgovara europskim ambicijama,” rekla je von der Leyen. “Koji odgovara na europske izazove. Koji snaži našu neovisnost.”
Today we present the EU budget for 2028-2034.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) July 16, 2025
It's a budget for a new era, that matches Europe’s ambition.
That addresses Europe’s challenges.
That strengthens our independence. pic.twitter.com/C9OmCJt91U
Sukus
Njezin nacrt postavljen na tri temeljna stupa značajno mijenja strukturu proračuna dok određuje:
- 865 milijardi eura za poljoprivrednu, ribarsku, kohezijsku i socijalnu politiku
- 410 milijardi eura za konkurentnost, uključujući obranu, istraživanja i inovacije
- 200 milijardi eura za vanjsko djelovanje, uključujući 100 milijardi eura za Ukrajinu
Komisija će nastaviti s uvjetovanjem financijskih omotnica, odnosno vladavine prava.
“Vladavina prava je neophodna,” rekla je von der Leyen. “Mi ćemo osigurati racionalno trošenje i punu odgovornost.”
Uz uobičajene doprinose zemalja članica, izvršno tijelo traži i vlastite, nadnacionalne i prijeporne izvore proračunskih prihoda, uključujući paneuropske poreze na elektronički otpad, duhan i korporativne profite.
Predsjednica je prepoznala da VFO traži značajne promjene i neuobičajenu fleksibilnost.
“Strateški je, fleksibilniji i transparentniji,” opetovala je tijekom predstavljanja podcrtavajući da je riječ o “najambicioznijem” prijedlogu u povijesti izvršnog tijela.
Tri stupa
Jedna od najavljenih i pomno motrenih temeljnih “stupova” je spajanje proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i proračuna za koheziju koji su sada objedinjeni u 865 milijardi eura vrijedan stup s nazivom “Nacionalna i regionalna partnerstva”.
Okrupnjivanje na prvi pogled podrazumijeva dubok i oštar rez za oba prije samostalna ogranka i izvjesno će izazvati napetosti unutar bogatijih i siromašnijih članica na istoku i jugu Unije, odnosno neto uplatitelja i neto primatelja europskih fondova.
Izgledno je da će bogatije članice sa zapada i sjevera pozdraviti preusmjeravanje i prilagodbu novovjekovnim izazovima.
Komisija je predložila formiranje novog Europskog fonda za konkurentnost s proračunom od 410 milijardi eura namijenjenog iskorištavanju privatnog kapitala kako bi se maksimizirao učinak javnog novca, koji se često prihvaća kao žalosno nedostatan.
Od navedenog iznosa 131 milijarda namijenjena je obrani.
EU proves that defence is the most important strategic priority.
— Andrius Kubilius (@KubiliusA) July 16, 2025
We propose to allocate €131 bn to defence, security and space projects within the European Competitiveness Fund.
It’s 5X more than in today’s budget.
This is a real deterrence!
🇪🇺will be defence-ready! pic.twitter.com/AZcnPJFDk0
“EU dokazuje da je obrana najvažniji strateški prioritet. Predlažemo dodjelu 131 milijarde eura obrambenim, sigurnosnim i svemirskim projektima u okviru Europskog fonda za konkurentnost. To je 5 puta više nego u današnjem proračunu. Ovo je pravo odvraćanje! 🇪🇺 bit će spreman za obranu!” napisao je resorni povjerenik Andrius Kubilius.
Treći potporanj proračuna objedinjuje instrumente vanjske politike pod nazivnikom Globalna Europa. Komisija je za navedenu svrhu predložila 200 milijardi eura, od kojih 100 za oporavak i obnovu Ukrajine.
Pakiranje pomoći za Ukrajinu u širi VFO podsjeća na američke zakonodavno-proračunske manevre. Ukoliko se novac odobri unutar proračuna, pojedinačni veto članica poput Slovačke i Mađarske postaje impotentan. Stoga je za očekivati da će pojedine članice blokirati VFO.
“Želje i pozdravi”
Osobitu pažnju neposredno plijene “vlastita sredstva” Komisije koja podrazumijevaju širenje nadnacionalnog oporezivanja, odnosno (ne)izravno posezanje u nacionalne kofere.
Među njima su već uhodane sheme prikupljanja novca harmicama na ugljik i carinama, ali i spomenute novosti, poput prijedloga o duhanu i elektroničkom otpadu.
Komisija procjenjuje da bi materijalizirani i još nematerijalizirani izvori prihoda višegodišnji proračun osnažili za 292 milijardi eura, od koji će dobar dio otići na danak navodnoj covid korupciji, budući da EU još godinama mora otplaćivati između 25 i 30 milijardi eura duga preuzetog za kupnju cjepiva.
Širenje nadnacionalnih poreza i nameta podrazumijeva žestoko ukopavanje suverena, što je već vidljivo na primjeru Švedske i drugih.
Koncept na prvi pogled osnažuje i/ili potvrđuje upozorenja i gledišta da Komisija diktira i/ili svojata nacionalne prioritete i ovlasti.
Grabancijaš/Euronews
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.