Francuski zastupnici u ponedjeljak su izglasali nepovjerenje vladi premijera Francoisa Bayroua koji je pokušao pronaći konsenzus za zauzdavanje proračunskog deficita u po veličini drugom gospodarstvu europodručja suočenom s anemičnim rastom i visokim troškovima zaduživanja.
Opozicija je veterana političkog centra svrgnula zbog plana koji bi proračun za fiskalnu 2025. godinu od 306.7 milijardi eura (Agence France Trésor’s) sasjekao za 44 milijarde eura.
Francuski proračunski deficit dosegao je 5.5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. godini, Europska komisija je potom, u srpnju 2024. pokrenula postupak zbog prekomjernog deficita protiv Francuske i šest drugih zemalja EU-a.
Revidirani Pakt o stabilnosti i rastu gornju granicu dopuštenog deficita određuje na 3%. Aktualni proračun Francuske, bez mjera štednje, podrazumijeva tek blagi fiskalni popravak, odnosno pad deficita na 5.4%.
“Bez izlaza”
“Ne postoji uzlazni scenarij, nema izlaza, ne postoji vjerodostojan scenarij u kojem biste završili s istom razinom fiskalne konsolidacije,” rekao je u takvom kontekstu voditelj makroekonomskih istraživanja u Pictet Wealth Managementu, Frederik Ducrozet.
Ministar financija Eric Lombard također je prepoznao da sljedeća vlada, koja mora iscrtati nacrt proračuna za 2026. do 7. listopada, neće biti ambiciozna poput Bayroua, inače znamenitog fiskalnog jastreba nesklonog zaduživanju.
Izgledno je i da će njegov nasljednik, čiju potvrdu uvjetuju Socijalisti, promijeniti strategiju i proračunsku rupu sanirati kroz poreznu politiku. Francuska ljevica generalno je sklona mjere štednje zamijeniti oporezivanjem ultra-bogatih, s ciljem namicanja 15 milijardi eura.
Financijska tržišta i ekonomski analitičari drže da je takav smjer izazovan jer može prigušiti investicije i rast, što je vidljivo u Britaniji.
“Ono što sve učestalije vidimo jest nevoljkost sudionika na tržištu da kupe porezni put kao održiv način smanjenja velikih fiskalnih deficita,” rekao je menadžer portfelja u RBC BlueBay Asset Managementu, Russel Matthews, koji se kladi protiv francuskih državnih obveznica.
Smanjenje deficita “jednostavno postaje manje vjerodostojno,” dodao je.
Dužnička klopka
Francuska će za servisiranje dugova u 2029. morati izdvajati više od 100 milijardi eura godišnje, u poredbi s 59 milijardi u 2024., što će predstavljati najveći pojedinačni proračunski izdatak, upozorili su auditori Cour des Comptes.
Francuzi su na prošlogodišnjim izvanrednim izborima iznenadili anketare, analitičare i komentatore te umjesto pomaka udesno prigrlili ljevicu.
Neočekivani ishod i povijesni otpor socijalista prema mjerama štednje osjetno je poskupio cijenu zaduživanja.
Kamate na državne obveznice trenutno su povoljnije za Španjolsku ili Grčku.
Cijena zaduživanja mogla bi dodatno porasti u petak kada će bonitetna agencija Fitch odvagnuti kreditni rejting Pariza.
Grabancijaš | Reuters
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.