Zastupnici u Europskom parlamentu pripremaju veto na okvirni trgovinski sporazum Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država koji su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump postigli 27. srpnja 2025. godine.
Parlament “de facto” suspenziju priprema uslijed eskalacije američkih teritorijalnih pretenzija i prijetnji o anektiranju danskog arktičkog autonomnog teritorija, Grenlanda.
“Europska pučka stranka (EPP) podržava trgovinski sporazum između EU i SAD-a, ali s obzirom na prijetnje Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom, odobrenje u ovoj fazi nije moguće,” objavio je predsjednik pučana u EP-u, Manfred Weber, na društvenom mikroblogu X.
Dodao je da se sporazum EU-a o snižavanju carina na “američke proizvode mora staviti na čekanje”.
EPP kao najsnažnija frakcija EP-a s lakoćom može odgoditi ili blokirati parlamentarnu ratifikaciju budući da je sporazum već izazvao široku i gorljivu kritiku drugih skupina, uključujući ljevicu.
Uvjetovanje
Danska, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Finska, Švedska, Norveška i Velika Britanija ovog su tjedna na Grenlandu povele vojne vježbe signalizirajući otpor američkom svojatanju.
Washington je na potez odgovorio najavom dodatnih carina za spomenute zemlje.
Nove harmice od 10%, određene povrh postojećih, na snagu će stupiti s 1. veljače i potom porasti za još 25% s 1. lipnja te ostati na snazi sve dok se ne postigne “sporazum o cjelovitoj i totalnoj kupnji Grenlanda”.
Uobičajeno izravna prijetnja aktualnog Washingtona naizgled je dokinula diplomatsku uvijenost Komisije i drugih dionika.
Von der Leyen je rekla da bi “carine potkopale transatlantske odnose i donijele rizik od opasne silazne spirale”, dok je francuski predsjednik Emmanueal Macron američke prijetnje karakterizirao “neprihvatljivima”.
Istovjetnu poruku na X-u je uputio njemački kancelar Friedrich Merz.
Instrument protiv prisile
“Jasno je da svi partneri trgovinskog sporazuma moraju poštovati nacionalni suverenitet bilo koje zemlje,” rekao je Bernd Lange, dugogodišnji predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta (INTA) koji pomaže u nadgledanju rasprave o ratifikaciji trgovinskog sporazuma, u ovotjednom intervjuu.
Potom je, u subotu i nakon američke eskalacije pozvao na aktivaciju Instrumenta protiv prisile (ACI), pravnog mehanizma Europske unije osmišljenog za odvraćanje i suzbijanje ekonomskih pritisaka trećih zemalja koje pokušavaju utjecati na suverene odluke Unije ili njezinih članica.
“Vrijeme za puki dijalog je prošlo. Najava carina iz Washingtona, kojom se pokušava iznuditi suvereni teritorij jedne države članice, predstavlja školski primjer ekonomske prisile. Europska unija mora bez odgađanja aktivirati Instrument protiv prisile (ACI) kako bi zaštitila svoj integritet i pokazala da se transatlantsko partnerstvo ne može temeljiti na ucjenama,” pozvao je Lange na X-u.
Retalijacija instrumentom može uključivati čitav niz mjera, nove carine ili poreze za američka tehnološka poduzeća, ograničavanje američkih ulaganja u EU, odsijecanje od javnih tendera, potpuno isključivanje iz jedinstvenog tržišta i slično.
O kulminaciji latentnog nezadovoljstvo sporazumom svjedoči i najava Vijeća za vanjske poslove EU-a da će sutra, 19. siječnja, povesti raspravu o primjeni ACI-ja.
Lange je podcrtao da bi svako oklijevanje bilo shvaćeno kao slabost, pozivajući da se prve protumjere primjene paralelno s američkim rokom od 1. veljače.
Eskalacija je zanimljiva i za američku administraciju izazovna jer je EU, unatoč trgovinskim neravnotežama u svoju korist, najveća destinacija za američke izvoznike.
Grabancijaš | Bloomberg
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.