Prema podatcima statističkog ureda Eurostat, u srpnju 2019. godine maloprodajni je promet EU (obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47 – trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, 2,6% (u Hrvatskoj 3,5%) veći u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Srpanjskim je rastom prometa na razini EU nastavljen uzlazni trend, koji kontinuirano traje od srpnja 2013. godine. U Hrvatskoj se od rujna 2014. godine bilježi diskontinuirani trend realnoga rasta prometa u trgovini na malo, tj. otad su zabilježena samo četiri pada i jedna stagnacija prometa. Pritom su tri od spomenuta četiri godišnja pada (ožujak 2015. -0,7%, lipanj 2016. -0,5%, studeni 2016. -0,2% i svibanj 2019. -1,4%) bili vrlo spore dinamike.
U prvih je sedam mjeseci 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, realno 2,8% veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, odnosno 10,9% veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
>>>Hrvatska predvodi generalni pad potrošnje u Uniji: Eurostat/srpanj
Spomenuta višegodišnja uzlazna kretanja maloprodajnoga prometa EU djelomično su rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja pouzdanja potrošača. Naime, promatrano prema tromjesečjima, od četvrtoga se tromjesečja 2013. godine bilježi kontinuirani godišnji rast zaposlenosti. Pouzdanje potrošača na razini EU negativnoga je predznaka, što je uobičajen slučaj, odnosno nijednom nije bilo pozitivnoga predznaka (prema podatcima koji su dostupni od 1985. godine). Ovogodišnja je razina toga pokazatelja (u prvih sedam mjeseci -6,3 boda) u prosjeku nešto bolja u odnosu na prosjek pretkrizne 2017. godine (-7,2 boda). Ipak, od kolovoza 2018. godine bilježi se kontinuirano godišnje smanjenje pouzdanja potrošača, pri čemu se najizraženija smanjenja bilježe kod ocjene potrošača kada je u pitanju općenita gospodarska situacija u posljednjih i budućih 12 mjeseci, što očito nije imalo toliki utjecaj na potrošnju da bi zaustavilo spomenuti uzlazni trend potrošnje u maloprodaji.
Strukturno, godišnji je rast prometa u ovogodišnjem srpnju na razini EU rezultat povećanja u gotovo svim zemalja EU, za koje su podatci dostupni (podatci za Grčku, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni) izuzev u Slovačkoj (-0,8%), gdje je zabilježen pad.
U prvih je sedam mjeseci 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, realno 2,8% veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, odnosno 10,9% veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa bilježe i hrvatski poduzetnici kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost. Tako je u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci 2019. godine realan maloprodajni promet u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, 5,7% veći u odnosu na isto razdoblje lani.
>>>Potrošnja u srpnju pala za 2,1% na mjesečnoj, porasla 3,6 posto na godišnjoj razini: DZS
Razina tog prometa u prosjeku je 2,4% veća u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Da bi ova godina završila većom razinom prometa od one iz 2008. godine, dinamika rasta realnoga prometa na razini cijele godine mora iznositi najmanje 1,5%, a s obzirom na to da trenutna dinamika kumulativnoga rasta iznosi 5,7%, vrlo je izvjesno da će ovo biti prva godina koja će razinom realnoga prometa poduzetnika kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost biti veća od one iz 2008. godine.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.