Europska središnja banka (ECB) u redovnoj polugodišnjoj reviziji financijske stabilnosti upozorava na nuspojave negativnih kamatnih stopa uparenih s masivnim stvaranjem novca i njegovim arbitrarnim dilanjem u europodručju. Izvješće otkriva da uvjeti niskih kamata potiču investicijske fondove i osiguravatelje na rizična ulaganja s većim prinosima. Trend je uočen i na tržištu nekretnina.
“Općenito, izgledi slabijeg ekonomskog rasta i nižih kamatnih stopa vjerojatno će dodatno pritisnuti očekivanja profitabilnosti za banke eurozone u narednom razdoblju,”
ECB
“Dok okoliš niskih kamatnih stopa podržava ukupnu ekonomiju, mi također primjećujemo povećanje poduzimanja rizika koje bi, u srednjem roku, moglo stvoriti izazove za financijsku stabilnost,” napisao je u pratnji izvješća potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos.
Bloomberg piše da revizija “udara u srce izazova” s kojima je suočen ECB. Bivši guverner Mario Draghi je svoje zadnje vijećanje s kolegama završio produbljenjem negativne kamatne stope za novac u financijskom sustavu i ponovnim paljenjem tiskare. S 1. studenim banka “na neodređeno vrijeme”, odnosno do postizanja ciljane kamatne stope od blizu ali ispod 2 posto, stvara 20 milijardi eura mjesečno za kupnju državnih i korporativnih obveznica.
ECB u reviziji upozorava da bi nova runda “kvantitativnog popuštanja” [sic] privatnim investitorima mogla smanjiti dostupnost kvalitetnih državnih obveznica i dovesti do manjka likvidnosti u repo poslovima otežavajući kratkoročno posuđivanje između banaka.
Usput i u kratkoj digresiji, Europska središnja banka u svojoj politici (TLTROs) već dugo operira na rubu zakona ili izvan vlastitih pravila i to full javno i bez pretjeranih zamjerki. Slično kao s EU fondovima, kriteriji za isporuku novca s vremenom propadaju, gornje granice za kupnju obveznica osciliraju s tendencijom postojanog rasta, novac se kompanijama lifra arbitrarno i slično… što je pak konzistentno sa slavnom izjavom Draghija u jeku financijske krize da će ECB za spas europodručja napraviti “što god zatrebalo”.
Izvješće navodi da su se u šest mjeseci od prijašnje revizije izgledi pogoršali, očekuje se dulje razdoblje slabog rasta, dok su izgledi za ekonomsku kontrakciju do sredine 2020. godine na oko 20% što je u skladu s rastućim rizicima recesije koje sugeriraju drugi tržišni indikatori.
Iako se otpornost banaka u europodručju popravila u posljednjim godinama, ECB drži da su izgledi za profitabilnost u sektoru oslabjeli u sve izazovnijem okolišu. Dobit će uz negativne kamatne stope i prinose blizu ili ispod nule nastaviti trpjeti pritisak i banke bi mogle imati poteškoća u prenošenju penalizacije na fizičke osobe.
>>>60% njemačkih banaka uvelo negativnu kamatnu stopu za korporativne, 20% za male korisnike: FT
“Općenito, izgledi slabijeg ekonomskog rasta i nižih kamatnih stopa vjerojatno će dodatno pritisnuti očekivanja profitabilnosti za banke eurozone u narednom razdoblju,” rezimira izvješće.
Monetarna politika ECB-a ne utječe samo na bankarski sektor. Preko 70% obveznica koje drže osiguravatelji i privatni mirovinski fondovi nosi prinose manje od 1%. “U tom pogledu, tendencija osiguravatelja da traže prinos u rizičnijim i manje likvidnim vrijednosnim papirima izvan svog preferiranog staništa zahtijeva temeljito praćenje,” navodi ECB.
Grabancijaš/S&P Global/Bloomberg
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.