Građani Finske su na netom održanim i krajnje neizvjesnim izborima odbacili mjere štednje pa nakon 16 godina istovremeno skrenuli udesno i ulijevo. Pobjedu je u nedjelju proglasio bivši sindikalist i čelnik finskih Socijaldemokrata (SDP) Antti Rinne kojeg očekuju teški pregovori o formiranju vlade s Pravim Fincima, ultranacionalistima koji su prvi put u povijesti osvojili više glasova od Nacionalne koalicije sačinjene od Stranke centra, konzervativne Stranke narodne koalicije i euroskeptične Plave reforme.
“Top tri stranke su toliko blizu jedna drugoj da će razgovori o formiranju vlade biti prilično teški,” komentirala je rezultate izbora Laura Nordstrom sa Sveučilišta u Helsinkiju. “Ovo je očito bio prosvjedni glas, opozicija je dobila puno podrške i glasovi za Prave Fince se mogu interpretirati kao prosvjedni,” rekla je za Bloomberg.
>>>‘Mađarskog premijera bira mađarski narod’: Orban povukao podršku Weberu
Pedesetšestogodišnji Rinne je kroz kampanju obećao kraj četverogodišnje neoliberalne politike štednje koja je uključivala rušenje cijene rada i produljenje radnih sati. Aktualni premjer Juha Sipilä je za navedenim i drugim mjerama posegnuo u nastojanju da finsku ekonomiju prene iz duboke recesije, ali je prošle godine iskusio fatalni pad popularnosti uslijed pokušaja da reformira “skupo” zdravstvo.
“Za razliku od vlade Sipile, mi ne možemo prihvatiti politiku koja od ljudi u teškoćama traži da plate danak za stabiliziranje financija,” rekao je Rinne u nedjeljnom intervjuu za lokalne medije. “Mi također želimo stabilizirali financije, ali ne želimo procikličku politiku, već mjere primjerene situaciji.”
Prema djelomičnim rezultatima objavljenim u ponedjeljak nakon prebrojavanja 97 posto glasova, Socijaldemokrati su osvojili 17,8 posto, a ultranacionalisti 17,6 posto glasova.
Uspon ultranacionalista
U skladu s generalnim kretanjima u Skandinaviji, Pravi Finci čija se kampanja temeljila na protuimigracijskim i euro-skeptičnim porukama, sada predstavljaju nacionalni politički mainstream.
Stranački lider, Jussi Halla-aho, je pobornicima stranke u nedjelju poručio “da se nemaju čega sramiti”.
Njegova stranka je u 2017. godini prošla kroz “egzistencijalnu krizu”, nakon što ju je napustio niz umjerenijih članova, no čini se da su nerazvodnjene poruke rezonirale glasačkim tijelom. Stranka je, među ostalim, polučila uspjeh tvrdnjama da je borba protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja “opsesija liberalne elite”.
Analitičari očekuju da će druge stranke sada morati promisliti o suradnji s ultranacionalistima čije su postojanje do nedavno uspješno ignorirali.
U direktnom odgovoru na pitanje namjerava li surađivati s “Fincima”, Rinne je rekao da vrijednosti njegove stranke “nisu bliske Jussi Halla-ahou”.
Izazovi
Socijaldemokrati su kroz kampanju obećavali bolju socijalnu skrb i veći proračun za obrazovanje, što namjeravaju financirati porezima. Neizvjesno je kako će im to poći za rukom uslijed usporavanja ekonomskog rasta i potrebe da se u sljedećih četiri godine stvori najmanje 100 tisuća radnih mjesta.
Upitan je i koalicijski partner koji bi podržao takvu politiku, Nacionalna koalicija inzistira na niskim porezima. Njezin lider, Petteri Orpo, u prvim reakcijama na izborne rezultate konstatira da nitko nema “snažan mandat” i da formiranje vlade neće biti lako.
>>>Salvini traži parlamentarni blok od 150 nacionalista
“Za nas je odgovorna fiskalna politika od središnje važnosti, porezi na rad i poduzetništvo ne smiju rasti i dug se mora držati pod nadzorom,” rekao je Orpo u intervjuu. “Mi to moramo uključiti u vladin program”.
Ideju o koaliciji sa Socijaldemokratima podržava i premijer na odlasku Juha Sipila čija je stranka izgubila 18 zastupničkih mjesta i koji je u nedjelju priznao da je “najveći gubitnik izbora”.
Zanimljivo, značajni rast podrške birača bilježe i druge stranke na nekadašnjim marginama političkog spektra. Tako je Zelena liga, s porukama o klimi dijametralno suprotnim od onih Pravih Finaca, također zabilježila najbolji izborni rezultat u svojoj povijesti.
