Arheološki muzej u Zagrebu predstavio je u utorak arheološko nalazište iz razdoblja rane hrvatske povijesti, Bojna – Brekinjova Kosa kod Gline, na izložbi “Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“ posvećenoj tim iznimno vrijednim, nedavno pronađenim ranosrednjovjekovnim nalazima.
Danas prekrivno šumom, arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se 15 kilometara od Gline, gotovo na granici s BiH, na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog.
“Zahvaljujući Ministarstvu kulture uzorke kostiju poslali smo na biokemijske analize u inozemstvo i uspjeli rekonstruirati da su se hranili uravnoteženo, žitaricama, voćem i povrćem, ali i proteinima, dok se knez izdvaja od ostalih time što je jeo velike količine proizvoda životinjskog porijekla, osobito slatkovodne ribe”
MARIO NOVAK
Sustavno istraživanje je počelo 2016. nakon što su zbog eksploatacije kamenoloma 2011. i 2015. provedena zaštitna arheološka istraživanja. Do danas je istraženo oko 12 tisuća četvornih metara od procijenjene površine 50 tisuća kvadrata.
>>>Crkve u staroj jezgri grada: otvorena izložba koja oslikava trajne promjene Splita
“Pronađeni nalazi su od iznimne važnosti za ranosrednjovjekovnorazdoblje hrvatske povijesti, između druge polovice 7. i 9. stoljeća”, istaknula je Marijana Krmpotić, voditeljica arheoloških istraživanja, na konferenciji za novinare uoči otvorenja izložbe.
U grobu kneza zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima
Pronađeno je i 37 grobova bogato opremljenih pokojnica i pokojnika, dio kojih je bio iznimno luksuzno opremljen što svjedoči o njihovoj pripadnosti elitnom društvenom sloju, izvijestila je Krmpotić.
Među njima se ističe grob kneza, uz kojega su bile srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima.
Krmpotić kaže kako je važno što se ti nalazi mogu usporediti s onima njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine, što znači da otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.
Pronađeno je i 37 grobova bogato opremljenih pokojnica i pokojnika, dio kojih je bio iznimno luksuzno opremljen što svjedoči o njihovoj pripadnosti elitnom društvenom sloju
Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i mala količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama.
Mario Novak, viši znanstveni suradnik na Institutu za antropologiju, rekao je da su unatoč skromnim fragmentima uspjeli zaključiti da su ljudi koji su ondje živjeli umirali dosta mladi, u prosjeku između 25 i 35 godina, no poznavali su i medicinsku skrb o čemu svjedoči zaliječena rana od koplja ili mača na čelu jednog od pokojnika.
>>>‘Qu’ils mangent de la brioche’ u Umjetničkom paviljonu
“Zahvaljujući Ministarstvu kulture uzorke kostiju poslali smo na biokemijske analize u inozemstvo i uspjeli rekonstruirati da su se hranili uravnoteženo, žitaricama, voćem i povrćem, ali i proteinima, dok se knez izdvaja od ostalih time što je jeo velike količine proizvoda životinjskog porijekla, osobito slatkovodne ribe”, rekao je.
Novak je izvijestio da je u tijeku analiza DNK koja će pokazati jesu li pokojnici bili u krvnom srodstvu, jesu li bili lokalci ili su zadnjih nekoliko generacija doselili iz nekog drugog područja.
Neosporna vrijednost nalazišta
Ivana Miletić Čakširan, koordinatorica projekta, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, rekla je kako su Sisak i Banovina iznimno bogati arheološkom baštinom, a dosad je to razdoblje bilo zastupljeno samo s nekoliko ulomaka pohranjenih u sisačkom i zagrebačkom muzeju arheologije.
“Vrijednost nalazišta je neosporna, ali je vrijednost i u suradnji više institucija na lokalnoj i državnoj razini što je jedinstven primjer koji će okončati i izložbom koja se planira nakon cjelokupnog istraživanja”, dodala je.
Damir Doračić, viši restaurator, voditelj Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu rekao je da je se nakon otkrića nalaza trebalo napraviti niz konzervatorskih i restauratorskih metoda i postupaka kako bi se tim predmetima vratio izvorni sjaj.
“Konzervatorski, restauratorska i analitička obrada još su u tijeku i pretpostavljam da će u budućnosti bit još zanimljivosti vezanih uz ovo nalazište”, zaključio je.
>>>VIDEO: stotinu blaga za 100 godina Etnografskog muzeja
Dio predmeta može se do 30. travnja pogledati na izložbi “Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“ u Arheološkom muzeju, koja donosi tijek tih arheoloških istraživanja te ekskluzivne nalaze na kojima su dovršeni konzervatorsko-restauratorski postupci.
U sklopu izložbe, u četvrtak, 18. travnja, održat će se stručno predavanje Marijane Krmpotić Rani srednji vijek na Bojni – rezultati arheoloških istraživanja 2016. – 2018. koja provodi Hrvatski restauratorski zavod.
Projekt koordinira Konzervatorski odjel u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, a uključeni su još Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Sisak te Institut za antropologiju.
