Sisačko-moslavačka i Istarska županija nalaze se na popisu područja za koje Europska komisija predlaže da bi mogle imati pravo na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju.
>>>Bilijun eura za ‘preobrazbu neviđenih razmjera’: Plan ulaganja za održivu Europu
Komisija je srijedu u Bruxellesu predložila popis područja u članicama EU-a, koje bi mogle imati pravo na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, koji je namijenjen u prvom redu državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Novac iz toga fonda je prije svega namijenjen za prekvalifikaciju radnika koji rade u djelatnostima s visokim emisijama stakleničkih plinova i za otvaranje novih, čišćih radnih mjesta. Prednost u dobivanju tih sredstava imaju područja s velikom industrijskom tradicijom i rudarstvom.
U Istri su ekološki izazovi tijesno povezani s proizvodnjom električne energije i proizvodnjom cementa.
Komisija je u okviru svojih nastojanja da EU do 2025. godine postane klimatski neutralan, za sljedeće sedmogodišnje proračunsko razdoblje predložila iznos od 7,5 milijardi svježeg novca za Fond za pravednu tranziciju, a taj bi iznos poslužio kao poluga za privlačenje oko 100 milijardi eura investicija. Za Hrvatsku je predloženo 60 milijuna eura iz toga fonda.
>>>Od 7.5 milijardi eura svježeg novca Hrvatskoj pišljivih 60 milja: Fond za pravednu tranziciju
Komisija je predložila popis od sto od ukupno 1200 statističkih regija u EU-u na NUTS 3 razini. NUTS je nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statističke potrebe, a NUTS 3 odgovora područjima hrvatskih županija.
Emisije stakleničkih plinova
U Hrvatskoj su Sisačko-moslavačka i Istarska županija predložene na temelju emisije stakleničkih plinova. Emisija stakleničkih plinova u Sisačko-moslavačkoj županiji dolaze od kemijske industrije i prerade nafte. U tim energetsko intenzivnim industrijama radi znatan broj ljudi, stoga su za dekarbonizaciju potrebne dugoročne investicije prema klimatski neutralnim tehnologijama, koristeći potencijal lokalne radne snage.
>>>Iznenađujući pad korištenja ugljena usporava emisiju CO2 u 2019.: istraživanje
U Istri su ekološki izazovi tijesno povezani s proizvodnjom električne energije i proizvodnjom cementa. Jedno od najprosperitnijih područja u zemlji ima termoelektranu na ugljen, koja proizvodi šest posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. S druge strane, Sisačko-moslavačka županija jedno je od najsiromašnijih područja, u kojem, između ostalog, posluje jedna kemijska tvrtka i rafinerija, koja je trenutačno u postupku preobrazbe djelatnosti iz gubitaške prerade sirove nafte prema održivijim alternativnim industrijskim aktivnostima, navodi Komisija. Procjenjuje se da će tranzicija prema klimatskoj neutralnosti pogoditi oko sedam posto zaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji.
>>>Otkriven je jeftin način za hvatanje atmosferskog CO2 i njegovo pretvaranje u ugljen
Predloženi popis predstavlja podlogu za dijalog između Komisije i Hrvatske u pripremi njezinih planova za prelazak na zeleno gospodarstvu i pravednu tranziciju.
Diversifikacija gospodarstva
Komisija predlaže da bi Fond za pravednu tranziciju trebao ciljati na produktivne investicije u mala i srednja poduzeća, uključujući i start-upove, koje bi vodile prema diversikaciji gospodarstva, zatim na investicije u istraživanje i inovacije, u razvoj tehnologija i infrastrukture za dostupnu čistu energiju, na investicije u digitalizaciju, u jačanje kružnog gospodarstva te u doškolovanje i prekvalifikaciju radnika.
>>>Poljska, Mađarska i Češka traže jasan izračun i garanciju troškova ‘Zelenog dogovora’
Popis predloženih područja koja bi imala prava na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, dio je izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji, koje je Komisija objavila u srijedu u okviru zimskog paketa Europskog semestra.
